JE LI VAŠA BANKA FER? /

Drastične razlike u zaradi na štednji. Jedna banka za isti iznos daje 1,5 eura, a druga 31 euro nakon godine dana

Image
Foto: RTL Danas

Mjesecima su hrvatske banke zaostajale za europskima u podizanju kamata na štednju. Trendovi se ipak mijenjaju, no razlike u iznosu koji banke daju za štednju. No razlike među bankama su drastične. Procjena, je li vaša fer ili ne, sada je jednostavna uz aplikaciju HNB-a

29.10.2023.
7:30
RTL Danas
VOYO logo

Rješenje na dlanu, tako se može nazvati odgovor na pitanje u kojoj je banci najisplativije štedjeti. Hrvatska narodna banka, uz mobilnu aplikaciju, informativni prikaz kamata na depozite objavljuje i na svojoj web stranici.

Iz aplikacije je vidljivo da je prosječna kamatna stopa na oročenu štednju na 12 mjeseci 1,4 posto, no razlike među bankama su ogromne. Tako u jednoj na oročenih 1000 eura nakon godinu dana dobijete euro i pol, u drugoj 31 euro. Rast kamata na štednju dugo nije pratio rast kamata na kredite.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pitali smo Hrvatsku udrugu banaka je li to kraj rasta.

Image
NEIZBJEŽAN TREND RASTA /

Rastu kamate, a bankama smo dužni više od 21 milijardu eura. A HNB napominje: 'I dalje imamo najniže kamate u Europi'

Image
NEIZBJEŽAN TREND RASTA /

Rastu kamate, a bankama smo dužni više od 21 milijardu eura. A HNB napominje: 'I dalje imamo najniže kamate u Europi'

Ivan Hrvoje Maljković, glasnogovornik HUB-a, kaže da će daljnji rast kamatnih stopa ovisiti o tržišnim uvjetima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Možemo vidjeti da je Europska središnja banka stala s dizanjem kamatnih stopa. Što znači da smo došli u smirenije razdoblje rasta kamatnih stopa, ali u Hrvatskoj će se sigurno još u nekoj mjeri, u blagom intenzitetu osjetiti rast kamatnih stopa", kaže Maljković.

Analitičari misle da više neće rasti jer građani u bankama drže visokih 35 milijardi eura, a stići će još novca.

U čarapama je ostalo oko 5 milijardi kuna koji nisu pretvoreni u eure. Ekonomski analitičar, Damir Novotny, poručuje da su banke prepune štednje, dok je potražnja za novcem vrlo niska.

"Slabe su ekonomske aktivnosti izvan turističkog sektora. Nema potražnje za novcem. Pa banke nisu motivirane podizati kamatne stope. Štednja sama po sebi dolazi i ne treba je privlačiti", nastavlja Novotny.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Ministarstvu financija kažu nam da su zadovoljni koliko su banke povećale kamate, no i oni će ponuditi građanima da oplemene svoj novac. Nakon što je 45 tisuća građana uzelo narodnu obveznicu, sada stižu i trezorski zapisi.

"Trezorski zapisi su dužnički vrijednosni papiri koji dospijevaju unutar godinu dana. Vrlo slično poput obveznice. Ako na početku godine kupite po 97, trezorac dospije po 100. vi se na kraju godine zaradili 3. U prijašnjim slučajevima vi ste morali platiti porez, a li u ovom slučaju će biti izuzeće", objašnjava Niko Maričić, fond menadžer.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U ministarstvu su nam otkrili da će trezorske zapise izdati sredinom studenog. Prinos će im biti veći nego štednja u bankama, no analitičari ne očekuje interes kao za narodnu obveznicu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo