Vijest koja se prolomila svjetskim eterom da je Trump razgovarao i s Putinom i Zelenskim u RTL Danas analizirali smo s Božom Kovačevićem, bivšim hrvatskim veleposlanikom u Rusiji i dobrim poznavateljem rusko-ukrajinskih prilika.
Trump kaže pregovori počinju odmah. Kakav je to politički manevar?
Pa to je nešto što se očekivalo, ali samo priopćenje sadržava i ponešto što se nije očekivalo. To je uobičajena smjesa na koju smo već navikli kad je predsjednik Trump u pitanju. Dakle, da će on razgovarati s predsjednikom Putinom bilo je najavljeno. Očekivalo se da će tema razgovora biti Ukrajina, što je bilo, ali bile su i druge teme tog razgovora od umjetne inteligencije. Dakle, Trump je spreman s Putinom razgovarati o umjetnoj inteligenciji, ali ne i s europskim kolegama.
Ono što je svakako iznenađenje u toj izjavi je objava sjećanja na pobjedu u Drugom svjetskom ratu kad su Amerika i Rusija, odnosno Sovjetski Savez, bili na istoj strani u borbi protiv nacizma. To danas izgleda malo smiješno jer, ruski ministar vanjskih poslova u jednom svom članku optužuje Trumpove suradnike za nacizam. Ali znamo da je to retorika koju Putin koristi protiv ukrajinske vlasti. On govori da su to nacisti i spominjanje tog zajedništva u Drugom svjetskom ratu u ovom kontekstu je za Ukrajinu nepovoljno.
Trump je objavio da je razgovor trajao 90 minuta. Kako je taj razgovor uopće mogao izgledati?
Pa, očito je to bilo pripremano i prije. I vrlo vjerojatno su i teme dogovorili i njihovi suradnici. U takvim situacijama se koriste prevodioci iz više razloga. Jedan je da imate vremena smišljati odgovor dok slušate prijevod koji vam možda i nije potreban jer ste razumjeli što vam je ovaj prethodno rekao. Osim toga, to je uobičajeno.
Putin želi biti al pari s Trumpom i on si neće dopustiti da razgovara na jeziku u kojem Trump očito ima prednost. Dakle, siguran sam da su govorili Trump na engleskom, a Putin na ruskom. A što se tiče Ukrajine, to je sve bilo očekivano. Ono što Trump dogovori s Putinom o tome će obavijestiti Zelenskog, a Europljane možda neće ni obavijestiti.
Tko izvlači deblji kraj u tim velikim pregovorima koje je najavio prije nego što je došao na vlast?
Pa sasvim sigurno Ukrajina. To sve treba staviti u kontekst izjave američkog ministra obrane na sastanku NATO saveza da Ukrajina ne može računati na to da će se vratiti u granice prije 2014. godine i da ne može računati na članstvo u NATO savezu. To su uvjeti koje je postavio Putin. Hoće li pregovori obuhvatiti i pitanje ovih teritorija okupiranih poslije 2022. godine, to nije sasvim jasno, ali mislim da se stvari razvijaju vrlo nepovoljno za Ukrajinu.
Je li Trumpov mir zapravo skupi mir s obzirom na to da se u zamjenu za američku pomoć traži 500 milijardi dolara u protuvrijednosti u rijetkim metalima i rudama?
Da, bilo je jasno još u vrijeme kampanje da će politika predsjednika Trumpa biti zasnovana na sasvim drukčijim osnovama, nego ne samo politika Bidenova, nego i politike dosadašnjih predttrumpovih administracija. Jasno je što to znači. Ukrajina se mora povinovati onome što Trump dogovori s Putinom, ali to ne znači da će Ukrajina ostati bez oružja. Možda će ga imati i puno više nego ga sada ima, ali morat će ga kupiti.
Kakvu ulogu ima Europa? Sviđa li se Europi taj dogovor Trumpa i Putina oko Ukrajine?
Iz Trumpove perspektive Europa nema neku veliku ulogu, odnosno nema nikakvu ulogu, budući da je u sigurnosnom pogledu ovisna o Sjedinjenim Američkim Državama i prema tome mora se povinovati onome što dogovore Trump i Putin. Trump očito Putina smatra suparnikom, potencijalnim neprijateljem, ali danas svakako ne neprijateljem s kojim treba razgovarati o sigurnosnoj arhitekturi Europe.
I to je bitna promjena u odnosu na Bidenovu administraciju, a to stajalište Bidenova administracija je dijelom i motiviralo Putina na agresiju na Ukrajinu. Biden je odbijao s Putinom razgovarati o sigurnosnoj arhitekturi Europe. Trump je odlučio razgovarati o tome, ali ne samo to. On je odlučio Putinu izaći u susret onako kako ni Europska unija ni NATO savez zasigurno ne bi htjeli.
Što je s drugim ratnim žarištem Gazom? Trump dao rok Hamasu da oslobodi taoca jer će u protivnom, kaže, početi pakao. Je li to priznanje nemoći?
To je vrlo jasna prijetnja. Premda su Palestinci već prošli jedan pakao, a i ono što im Trump najavljuje kao dugoročno rješenje bi bio novi pakao. U svakom slučaju, dogovori se moraju poštivati i potpuno je neprihvatljivo da bilo koja strana, a zapravo i Hamas i Izrael imaju taoce.
Potpuno je neprihvatljivo da strane u sukobima imaju taoce koje onda koriste za postizanje političkih ciljeva. Rukovodstvo Hamasa ako nije naučilo ništa iz ovoga što je uslijedilo nakon njihovog terorističkog napada na Izrael, onda neće pustiti te ljude.
Kako ocjenjujete tri tjedna Trumpova mandata? Čuli smo i da Gaza postaje rivijera. Je li to možda nešto najluđe što smo čuli od njega?
To je jedna od kolekcija ludosti koje idu usporedno i s nekim najavama koje ne moraju nužno biti loše. Recimo, spremnost da razgovara sa svjetskim takmacima i s Putinom i sa širim predsjednikom Kine, ja mislim da je to dobro došlo i to može pridonijeti smanjivanju napetosti. Ali raznorazni drugi njegovi potezi sagledani u cjelini zapravo ukazuju na to da, jedino čemu se on priklanja u međunarodnim odnosima je sila. Amerika može primijeniti silu i respektira druge igrače u međunarodnim odnosima koji mogu, i vidjeli smo na primjeru Rusije, žele primijeniti silu. Svi drugi ga ne zanimaju.
