Cijene hrane rastu iz mjeseca u mjesec, a neki proizvodi i više od 200 posto. Iz Vlade kažu da su učinili što mogu i upiru prstom u trgovce. Oni u proizvođače koji zatvaraju krug i od Vlade traže manje poreze. Dok se svi međusobno svađaju, cijenu plaćaju građani.
O tome što je najviše poskupjelo, što je pojeftinilo, što očekivati dogodine i drugim temama, razgovarali smo s Anom Knežević, predsjednicom Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
U posljednjih godinu dana na terenu su Tajni kupci. Što su oni utvrdili, što je sve poskupjelo i što najviše?
Da, pa naša Udruga jedna je od šest udruga koje prati u tom projektu Tajni kupac za zaštitu potrošača u procesu uvođenja eura. Pratimo 60 proizvoda i 36 usluga. Od prvog dana, od kolovoza prošle godine do kraja ove godine ćemo pratiti. Pratimo jedne te iste proizvode kod jednog te istog trgovca.
I?
I nismo naišli još ni na jedan da je pojeftinio, a dobar dio njih stalno poskupljuje. Tako da je i to u općem trendu poskupljivanja u Hrvatskoj koji je krenuo od početka prošle godine.
Dakle, ništa pojeftinilo nije, ali što je onda najviše poskupjelo?
Hrana i dalje definitivno poskupljuje.
Kad govorimo o inflaciji od desetak posto u prosjeku svega, građani se tome smiju.
Naravno, govori se o tim stopama inflacije po mjesecima, ali se zaboravlja koliku smo stopu inflacije imali prošle godine. Dakle, da su te cijene 'nabildane' prošle godine i da samo na njih idu novi porasti.
Došli smo do toga da se cijene prate i u sferi ministarstva. Je li to samo mazanje oči potrošačima ili smo nešto od toga dobili?
Ovako, rekla sam - što ne šteti, vjerojatno nekome koristi. Prati se 350 proizvoda u deset trgovačkih lanaca. Od 31. prosinca prošle godine svakih 14 dana se usklađuju cijene. Što ej u vašem prilogu rečeno, mi smo pogledali, 1262 prozivoda je poskupjelo, 426 je pojeftinilo, a 650 ima istu cijenu. Tako da vidimo da je tri puta više njih poskupjelo nego što je pojeftinilo.
Ako u godinu dana imamo situaciju da su neke stvari otišle za 200 posto gore, pojedini proizvodi, što možemo očekivati dogodine?
To morate pitati one tamo u Banskim dvorima. Dakle, ne mogu se stalno ponavljati da je slobodno formiranje tržišta da potrošači imaju pravo izbora jer potrošači imaju ograničene mogućnosti svojih prihoda.
Vjerujete da država ima alate?
Ima država alate i mi smo to od početka govorili. I s onim PDV-om, smanjenjem PDV-a je bio totalni promašaj, to su trebali upotrijebiti u sasvim druge svrhe. Bitno je potrošačima da u onoliko prihoda koliko imaju, mogu pristojno živjeti.
Isti proizvod u istom lancu, ali u drugom mjestu i različite cijene. Je li to nepoštena praksa i treba li to kažnjavati?
Ne trebaju kazniti. Trgovci slobodno određuju cijene. Vidjeli smo da se neki čak reklamiraju da imaju iste cijene u svim dijelovima Hrvatske. Očito da nije bilo normalno da su iste cijene pa onda onaj koji ima iste se reklamira. Nije nepoštena poslovna praksa i ne može se kazniti.
Godinama ste se borili za neradnu nedjelju koja se na neki način djelomično ostvarila - imamo 16 radnih. Prvi mjesec pokazao je da prihodi nisu pali, kupci su se očito naviknuli, a najveća promjena su manje plaće radnika u trgovinama jer se nedjelja plaća više.
Nisu zapravo manje plaće jer oni manje rade. Oni za tu nedjelju nisu dobivali nekakve enormne dodatke.
Ali sada bi dobivali 50 posto više.
Kada se uzme u obzir satnica, vidjelo bi se da su to zapravo zanemarivi iznosi, a tu nedjelju nitko njima ne može nadokanditi.
POGLEDAJTE VIDEO: 'Voće skuplje 135, pašteta 111 posto. Zašto cijene hrane i dalje lete u nebo? 'Očito netko bere ekstra zaradu...''
