Samo nekoliko sati nakon početka napada Rusije na Ukrajinu predsjednica vlade Finske Sanna Marin izjavila je u nacionalnom parlamentu da je prijetnja ratom ogromnih razmjera danas "stvarnija nego što je to bila ikad tijekom dugo vremena" i da će "akcija Rusije imati dugoročne posljedice po odnose Finske i Rusije".
"Ako bi to iziskivala naša nacionalna sigurnost, spremni smo zatražiti članstvo u NATO-u", kazala je premijerka Marin.
Izjavu premijerke prenijela je finska nacionalna radiotelevizija Yleisradio Oy, koja je prenijela i izjavu u parlamentu Eline Valtonen, vicepredsjednice Nacionalne koalicijske stranke, druge po snazi u parlamentu, inače stranke opozicije:
"Ne želimo skretati pogled niti s postepenog kliženja Bjelorusije u sferu ruskog utjecaja."
Valtonen je kazala da bi članstvo u NATO-u ubuduće osnažilo i Finsku i "susjedna područja", iako "prečac u NATO ne postoji", odnosno da bi finsko članstvo u NATO-u ovisilo u prvom redu o podršci građana Finske.
Premijerka Marin je inače članica Socijaldemokratske stranke, dok je Nacionalna koalicijska stranka opozicijska. Ministar obrane Finske Antti Kaikkonen stanje nakon upada trupa Rusije u Ukrajinu nazvao je "vrlo ozbiljnim".
Yleisradio Oy prenosi i izjavu ministra obrane Kaikkonena da je Finska od Nizozemske i Estonije zaprimila zahtjev da im se odobri slanje oružja u Ukrajinu, odnosno onog oružja koje je proizvedeno u Finskoj. Riječ je o oružju, precizira se, koje potječe još iz DDR-a, pa Finska, prije donošenja vlastite odluke, mora pričekati reakciju Njemačke po tom pitanju.
Danas je, inače, predsjednik Finske Sauli Niinistö objavio na Twitteru:
"Rusija napada Ukrajinu, ali je to istodobno napad na kompletan europski poredak. Duboko suosjećamo s Ukrajinom i tražimo načine da povećamo našu podršku Ukrajini."
To isto je danas u parlamentu Finske rekao ministar vanjskih poslova, inače iz Zelenih, Pekka Haavisto.
(Predsjednica vlade Finske Sanna Marin i predsjednik Finske Sauli Niinistö 24.2.2022. na zajedničkoj presici povodom stanja u Ukrajini)
Pozicija Finske u današnjoj totalnoj eskalaciji rusko-ukrajinske krize od posebne je dimenzije zbog finske povijesti i odnosa s Rusijom odnosno SSSR-om. Finska je tijekom 19. stoljeća, još od 1809., bila u sastavu Ruskog carstva, kao Velika kneževina s određenim stupnjem autonomije.
Nezavisnost je Finska proglasila u prosincu 1917., što je bila direktna posljedica revolucije u Rusiji. U tom smjeru je išla i današnja primjedba vojnog analitičara Igora Tabaka za RTL.hr u komentaru jutrošnjeg napada Rusije na Ukrajinu:
"(Putin) je Ukrajinu okarakterizirao Lenjinovom greškom. Finska je izašla iz ruskog saveza taman kad je Lenjin uspio doći na vlast. Ne bi me čudilo niti da Fincima, dok gledaju ovo sad, nije svejedno."
Finska također pamti i Zimski rat 1939. i 1940. dok je SSSR vodio Josif Visarionovič Staljin, a nakon Drugog svjetskog rata, odnosno tijekom Hladnog rata, specifična situacija Finske dovela je do onoga što se nazivalo "finizacijom", dugogodišnje politike Helsinkija da izbjegava sve politike, poteze i izjave koje bi Moskva mogla smatrati antisovjetskima.
Finska je stoga predstavljala sivu zonu u desetljećima Hladnog rata, a takva neutralna pozicija nastavila se i nakon raspada SSSR-a neulaskom Finske u NATO.
"Finizacija", koju je izvorno skovao zapadnonjemački tisak u tom razdoblju, iznova se pojavio kao relevantan izraz u posljednje vrijeme u kontekstu Ukrajine i prijetnji Vladimira Putina, koje je Zapad tjednima prozivao kao "pripreme za invaziju", a koje su se jutros obistinile otvorenim ratom protiv Ukrajine.