Ukrajina u ovim trenucima trpi uvijek najteži, najgori prvi udar Rusije i sve što se dalje bude događalo, ovisi o tome koliko će ga organizirano uspjeti podnijeti, kazao je za naš portal vojni analitičar Igor Tabak.
"Iz trenutne situacije je jasno, iako je tek četvrti, peti sat ratnog sukoba, kojega opet gledamo u stvarnom vremenu, sa svim prednostima i manama takvog pristupa, da je prvi zahvat (vojnog napada Vladimira Putina, op.a.) bio daleko širi od samo Donjecka i Luganska", na početku razgovora konstatirao je Tabak kakvo je trenutno stanje:
"U prvom napadu gađane su zapovjedne strukture, vojni aerodromi, logistička čvorišta, velika skladišta, a kako izgleda, pojavile su se snimke Rusa u predgrađima Harkova, čuje se o ulasku i Rusa i Bjelorusa iz Bjelorusije u Ukrajinu. To je velika novost, budući da se svih ovih godina Bjelorusija pažljivo držala u tom sukobu."
"Nije jasno što se događa u Azovskom i Crnom moru. Tu su se spominjali nekakvi desanti Crnomorske flote, nije jasno jesu li izvedeni, a ako jesu, koliko su uspješni. Puno je nepoznanica…", rekao je dalje.
Kazao je da je nakon prvih nekoliko sati punog vojnog napada Rusije na Ukrajinu stanje takvo da je moguće da se na meti direktno udara nađu i Kijev i cijela ukrajinska obala uz Crno more. Usto je i pitanje što se sve događa u mjestima i gradovima uz granice separatističkih narodnih republika koje je Moskva priznala:
"Još nije do kraja jasno kakav je konačan cilj operacija, pa i
koliko su uspješne."
Tabak skreće pažnju i na to koliko ishod još nije izvjestan i iz
perspektive samog Putina:
"Svaki vojni plan koji obuhvaća velike manevre po punom prostoru s dosta protivničkih točaka, automatski je težak za izvođenje i lako krene krivo. Dakle, to je još prerano da bismo rekli. Ako i uspije Moskvi svojim relativno moderniziranim snagama nešto slično poduhvatu Amerikanaca u Iraku, jer omjeri snaga su tu negdje, tehnologija snaga je tu negdje, ako sve krene kao što Moskva planira, još uvijek ostajemo na onome što smo vidjeli u Afganistanu i Iraku, a to je da okupacija tako velikih prostora, posebno ako su mnogoljudni, poseban je zadatak."
Za perspektive narodnog otpora u Ukrajini, ako bi Moskva doista krenula i u puni kopneni napad, kaže:
"Puno će ovisiti o tome na koji način Ukrajina trenutno uspijeva podnijeti taj prvi udar, koji je uvijek najteži, i hoće li uspjeti Ukrajina, vlasti u Kijevu, zadržati organizacijsku koherentnost, moral i kakve takve borbene sposobnosti. Ako uspiju, onda Putin ima velikih problema."
Kako je zapravo sve što se događa jutros više ili manje Vladimir Putin otvoreno najavio još prije nekoliko dana, Tabak je istaknuo i to:
"U ponedjeljak je on u onom dugom govoru rekao da je Ukrajina Lenjinova greška, komunistička tvorevina koju će on dekomunizirati. Jučer je na pitanje granica ove dvije priznate pokrajine rekao da nisu samo u onim granicama u kojima ih (separatisti) drže pod vojnom kontrolom, nego da ih priznaje u njihovom punom opsegu kakve su imale u Ukrajini. Putin znači nije rekao da će se intervencijom ograničiti na bilo što."
Kako se vojna intervencija danas uklapa u Putinovu sliku "ruskog svijeta", de facto "ruskog carstva"?
"Potpuno", kaže Tabak:
"Putin kreće ponovno vraćati pod okrilje matice razne dijelove za koje je prije koju godinu rekao da su izgubljeni kroz ono što je nazvao najvećom tragedijom 20. stoljeća, raspad SSSR-a. Time bez problema dolazi u situaciju da sebe može predstaviti velikim čuvarom tradicija, okupljateljem ruskih zemalja kako si je zamislio. Jako se fino uklapa, ali tek treba vidjeti kako će sve te vojne stvari proći.
Koliko teritorija uopće Putin namjerava zauzeti?
"To trenutno zna samo on, kaže dalje Tabak i slaže se s konstatacijom da se Putin potpuno otvorio kao čovjek s idejama o tisućljetnom carstvu i ispravljanjem stoljetnih nepravdi:
"Lagano zastrašujuće."
Za Putinov glavni argument koji iznosi, da on samo reagira na širenje NATO saveza, Tabak kaže:
"Mi koji smo nedavno ušli u Savez znamo da to ne ide samo od sebe. Znamo da treba i vremena i posla. Dakle, susjedi Rusije moraju osjećati itekakav strah da krenu prolaziti kroz cijeli taj postupak ne bi li ušli svi po redu u taj obrambeni savez, ne bi li zadovoljili sve kriterije starih članica. To nije spontano širenje NATO-a, nego je reakcija prestrašenih ruskih susjeda, spremnih na velika odricanja da uđu pod zaštitu NATO-a."
On pritom primjećuje da s Rusijom s europske strane ne graniče samo bivše sovjetske republike:
"Ukrajinu je karakterizirao Lenjinovom greškom. Finska je izašla iz ruskog saveza taman kad je Lenjin uspio doći na vlast. Ne bi me čudilo niti da Fincima, dok gledaju ovo sad, nije svejedno."
Današnji veliki napad, rekao je i to, u mnogočemu djeluje točno kao ona velika invazija na koju je Zapad upozoravao proteklih dana. Pa ako je sankcija bilo već ranije, lako je zamislivo da Zapad sada primijeni sve ono što ima na raspolaganju takve vrste.
Konačno, što je s vojnom pomoći koju Ukrajina sada traži?
"Bez obzira što Ukrajina nije u NATO-u niti u EU-u, ipak ima dobre bilateralne odnose s čitavim nizom zemalja iz te dvije organizcije i ne bi me čudilo da niz zemalja bilateralno im priskoči u pomoć, naravno, ako sve skupa u Ukrajini izdrži prvi udar, ako se tamošnje vlasti uspiju dovoljno stabilizirati i održati. To je ono što će se idućih sati glavno gledati", komentirao je Tabak izglede daljnjeg razvoja ovog rata.