Njemački portal GTAI objavio je da, kao što zbog rusko-ukrajinskog rata pati konjunktura cijele EU, s čime je uostalom računao i Bruxelles i svaka članica EU-a za sebe, to može očekivati i Hrvatska.
Analiza GTAI navodi da se u Hrvatskoj najveći gubici mogu očekivati u turizmu, kao i da bi ovaj rat mogao ugroziti rast hrvatskog BDP-a. Članak posebno ističe pojedine tvrtke.
GTAI je inače skraćenica od "Germany Trade and Invest - Gesellschaft für Außenwirtschaft und Standortmarketing GmbH", kompanije u stopostotnom vlasništvu Savezne vlade Njemačke, a pod Saveznim ministarstvom za gospodarska pitanja i energiju Njemačke.
Analiza o utjecaju ruskog rata u Ukrajini, nakon što spominje posljedice po turizam, nastavlja predviđanjem stručnjaka Raiffeisen Researcha za 2022. godinu po kojem bi BDP Hrvatske, umjesto 4,4 posto, zbog ovog rata mogao rasti nešto manje, odnosno 4 posto.
"Erste Bank računa s rastom od samo 3,4 posto. Uz produljenje sukoba, Hrvatska bi mogla biti i jače pogođena", piše GTAI.
Članak potom opisuje mjere Vlade RH kako bi se osigurala dovoljna količina fosilnih energenata u Hrvatskoj, posebno ističući LNG terminal u Omišlju na Krku. Briselski think tank Bruegel za 2021. je naveo da je Hrvatska odatle dobivala 22,8 posto svog plina, a da je iz Rusije pokrivala samo 27,8 posto svojih potreba.
"Direktan utjecaj rusko-ukrajinskog rata stoga se na hrvatsko gospodarstvo zadržava u određenim granicama. To je zahvaljujući tome što je trgovina (između Rusije i Hrvatske) od 2013. snažno opadala. Prema podacima Eurostata između 2013. i 2020. pala je sa 1,069 milijardi eura na samo 256 milijuna eura", piše autorski dvojac za GTAI.
Na to je uvelike utjecalo i uvođenje sankcija EU-a Rusiji zbog aneksije Krima 2014.
Ali, turizam…
"Sukob je već usporio rezervacije za narednu sezonu", stoji dalje, "To se odnosi na goste iz najvažnijih tržišta (za Hrvatsku) iz EU-a, iz Njemačke i iz Austrije. Praktično je jasno da će izostati veliki dio od 200.000 ruskih turista, koliko se predviđalo za sezonu 2022."
Ono što analiza ne spominje je da je Hrvatska uspjela imati odlične turističke sezone i tijekom pandemije COVID-a 19, unatoč tome što su i tada rezervacije jako kasnile iz svima poznatih razloga.
Dalje GTAI navodi nekoliko velikih kompanija u Hrvatskoj i utjecaj ruskog rata u Ukrajini na njih. Prvu ističe Petrokemiju d.d. iz Kutine, za koju konstatira da je odranije u velikim problemima, a da joj skuplji plin dolazi kao dodatni udar. Samo na nju otpada čak 20 posto cjelokupne potrošnje plina u Hrvatskoj.
Petrokemija d.d., dodaje se, godišnje inače proizvede oko 1,25 milijuna tona mineralnih gnojiva.
GTAI kao sljedeću navodi AD Plastik iz Solina, tvrtku koja je do naredbe Vladimira Putina ruskom ratnom stroju da krene na Ukrajinu, u Rusiju izvozila "25 posto" svoje proizvodnje.
"U potencijalnoj je opasnosti i ruski dio poslovanja hrvatske farmaceutske industrije s predvodnicama Plivom i JGL-om", piše GTAI i navodi da je udio prodaje proizvoda JGL-a u Rusiju u 2020. godini iznosio 39 posto.
No, u tom dijelu GTAI ipak ne vidi da bi moglo doći do pogoršanja tek tako:
"Oni ipak ne računaju s (protu)sankcijama ruske vlade što bi
moglo dovesti do zastoja poslovanja, zato što u Rusiji i dalje
moraju osigurati zdravstvenu skrb o pacijentima."
Kao dio ekonomije Hrvatske koji bi mogao biti najviše pogođen
protusankcijama Rusije vidi sektor živežnih namirnica: "…
primjerice koncern Podravka ili Grupa
Atlantic."
Za potonju GTAI spominje da joj je tvrtka kći u Sloveniji Droga Kolinska.
I u tom dijelu, međutim, GTAI ne smatra da bi trebalo doći do kritičnog poremećaja u poslovanju:
"Poslovanje s Rusijom ili u Ukrajini za ove tvrtke nije od presudnog značaja. U slučaju Podravke na obje zemlje otpada manje od 6,5 posto ukupnog poslovanja."
Jesenas je, podsjetimo, HINA prenijela izjavu ministra poljoprivrede Ruske Federacije Dmitrija Patruševa: "Za Rusku Federaciju Hrvatska je jedan od osnovnih partnera u EU-u."
Patrušev je to rekao na sjednici Međuvladine hrvatsko-ruske komisije za gospodarsku i znanstveno-tehničku suradnju u Zagrebu. Kazao je da je suradnja posebno značajna u energetici, infrastrukturi, zdravstvu i obrazovanju, te da "postoji i visok potencijal suradnje u poljoprivredi".
Takva ocjena tada otprilike se poklapa s analizom njemačkog GTAI sada, a zaključak o Hrvatskoj kao "jednom od osnovnih partnera Rusije u EU-u" ne čudi ako se zna da je ruska ekonomija tek koji posto veća od ekonomije, primjerice, jedne Španjolske, što je usporedba koja se posljednjih dana spominjala u kontekstu ekonomskog značaja Rusije po Kinu, sve u kontekstu rata u Ukrajini.