EKSKLUZIVNE SNIMKE PELJEŠKOG MOSTA /

Kinez u bijelom kombinezonu kontrolira, a radi se 0-24: 'Lagano se proteže, tik, tik, tik...'

Image
Foto: Matej Matičević/Net.hr

Bili smo na gradilištu mosta koji će povezati Hrvatsku

29.5.2021.
9:01
Matej Matičević/Net.hr
VOYO logo

Kada u ovo doba godine siđete s 'Dalmatine' prema Pločama, a zatim dalje Jadranskom magistralom pored mirne i plodne doline Neretve, predsezonski spokoj remete tek brojni kamioni u oba smjera. Vozačevu pažnju privlače i drveni štandovi s jarkim bojama mandarina, jagoda, rajčica, paprika i drugog voća i povrća kojima dolina Neretve nikada ne oskudijeva. No, nismo imali vremena zastati i pažljivije uživati u tim prizorima ovog živopisnog kraja jer smo žurili prema  trenutno najvećem gradilištu u Hrvatskoj i jednom od najvećih u Europi, mjestu gdje iz mora niče Pelješki most.

Već odozgo, s magistrale, puca prekrasan pogled na velebnu konstrukciju građevine koja će premostiti Malostonski zaljev te poluotok Pelješac spojiti s kopnom, a time i prometno povezati Hrvatsku s njenim najjužnijim dijelom. Ne treba trošiti puno riječi o važnosti mosta koji se gradi kako bi se zaobišao Neum, jedini dio BiH na Jadranu. Pelješki most s pripadajućom brzom cestom ubrzat će i skratiti put te iz putničke jednadžbe izostaviti dva prelaska granice na devet kilometara Neumskog koridora, a time i dvije carinske kontrole te čekanja u koloni koja usred turističke sezone znaju trajati satima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
PELJEŠKI MOST /

Radovi u tijeku, gradi se punom parom

Image
PELJEŠKI MOST /

Radovi u tijeku, gradi se punom parom

'Treća sreća' s Pelješkim mostom

U slučaju Pelješkog mosta vrijedi uzrečica "Treća sreća". Naime, radovi na mostu dvaput su bili otvarani za vrijeme vlade Ive Sanadera - svečano 2005. godine te konkretnije 2007. godine, nakon čega su izgrađeni jedan upornjak i jedan stup u moru. No, zbog globalne krize kada je i Hrvatska završila "u banani" radovi su bili obustavljeni, a 2012. godine i službeno prekinuti.

Projekt je 2017. godine oživjela vlada Andreja Plenkovića, a u travnju 2018. potpisan je ugovor težak pola milijarde eura (od kojih 85 posto daje Europska unija) s kineskim konzorcijem China Road and Bridge Corporation (CRBC), jednim od globalno najvećih i najiskusnijih u takvim poslovima. Ubrzo je započela gradnja mosta dugog 2404 metra i visokog 55 metara, projekta izuzetno zahtjevnog jer se nalazi na vjetrometini jakih, često i orkanskih vjetrova te na seizmički najaktivnijem području Hrvatske. Upravo stoga zadivljuje prizor već posve čvrstih kontura mosta koji bi trebao biti dovršen do kraja siječnja 2022., a otvoren za promet u lipnju, taman pred početak turističke sezone.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Net,hr

Pelješki most iz zraka

Image
Image

Pelješki most snimio je naš urednik videa Matej Matičević, odnosno njegov dron

U Komarni, inače uspavanom mjestašcu uz obalu koje će, zahvaljujući novoizgrađenom mostu, uskoro postati jedna od življih točaka južnog Jadrana, skrećemo s magistrale pa neasfaltiranom cestom stižemo do glavnog ulaza na gradilište. Sa svake strane mnoštvo panoa s informacijama i upozorenjima na kineskom i hrvatskom jeziku, a na samom ulazu bdije kineski službenik u bijelom zaštitnom kombinezonu upozoravajući nas da navučemo maske na lice te nam mjeri temperaturu i pomalo nervozno gestikulira da prašnjavom cestom produžimo do kontejnerskog naselja u podnožju mosta. Tamo je s jedne strane dugi niz bijelih kontejnera s uredima tehničkog osoblja CRBC-a, dok je nasuprot nekoliko kontejnera za djelatnike Hrvatskih cesta i IGH-a.

Dočekuje nas Davor Perić, nadzorni inženjer Hrvatskih cesta, mladi elokventni Slavonac iz Vinkovaca, zadužen za novinarske ekipe koje neprestano dolaze na gradilište. Prije nego što ćemo krenuti u obilazak gradilišta, Perić nas rutinski brifira: "Ušli smo u posljednjih šest-sedam mjeseci radova i već je gotovo oko 1400 metara mosta od ukupno 2400 metara. Dijelom mosta može se i prošetati. Kada bude gotov, na mostu će biti dvije vozne i dvije zaustavne trake, ali pješaci neće moći prelaziti preko njega jer je most dio brze ceste predviđene isključivo za promet motornih vozila. Sveukupno je na gradilištu 680 ljudi od kojih je 120 tehničko osoblje, a ostalih petstotinjak su radnici. Svi su iz Kine, osim manjeg broja onih koji obavljaju neke specijalizirane radove poput nadzora postavljanja kosih zatega na mostu, što su obavili stručnjaci španjolske tvrtke VSL. Pomoćno osoblje, ljudi zaduženi za zaštitu na radu i vozači brodica su domaći ljudi."

Image
Foto: Net.hr

Davor Perić, nadzorni inženjer Hrvatskih cesta na gradilištu mosta

Nema razgovora s Kinezima, samo parole

Znajući da bismo rado popričali i s nekim kineskim radnikom, Perić nas unaprijed upozorava da je to nemoguće jer otkako je nastupila pandemija Covida-19, dobili su strogi naputak da na gradilištu ne komuniciraju s ikime "izvana". Kineski radnici inače su smješteni u dvama kampovima u Brijesti, s pelješke strane mosta. Tamo su i betonara, armiračnica te razna skladišta. Šefovi iz Kine smješteni su, pak, u apartmanima u Komarni.

Na samom gradilištu u tijeku je montaža čelične rasponske konstrukcije. Za taj je posao iz Kine stiglo više od stotinu zavarivača.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Kada neki radovi završe, dio radnika odlazi, ali postoji fluktuacija s obzirom na širok spektar radova. Srećom, nikakvih težih nesreća nije bilo, iako su radovi zahtjevni. Možda pokoje iščašenje zgloba, ali ništa više od toga", kaže nam Perić.

Kako i bi kada su na gotovo svakom koraku istaknute goleme parole tipa "Drži se pravila sigurnosti i svi će biti zdravi i veseli". Iako osmišljene u najboljoj vjeri, zvuče pomalo socrealistički, neke čak i grunfovski: "Gradnjom Pelješkog mosta gradi se prijateljstvo Hrvatske i Kine"; "Stvorite sigurno gradilište, dijelite bolji život"; "Spriječi nesreću i osigurat ćeš sreću"; "Čvrsti temelji i ispravna načela otvaraju put prema budućnosti!"...

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jedna od najvećih dizalica u Europi

Što se samog posla tiče, Perić objašnjava da je fokus trenutno na podizanju, montaži i zavarivanju dijelova čelične rasponske konstrukcije. Te čelične segmente, od kojih su neki dugi i pedesetak metara, podiže i stavlja na baržu koja ih odvozi do stupnih mjesta u moru, golema tisućutonska dizalica, u ovom trenutku jedna od najvećih takvih u Europi, ako ne i najveća.

"U ovom trenutku podignuto je i montirano 107 od ukupno predviđenih 165 segmenata čelične rasponske konstrukcije. To je otprilike 65 posto. Na gradilište je dosad dopremljen 141 segment, a posljednja 24 trebala bi do kraja ovog mjeseca ili početkom lipnja stići brodom iz proizvodnih pogona u Kini", objašnjava nam Perić.

A dok posljednja 24 stignu iz Kine u Ploče brodom Development Way, na stupove mosta već će biti montirano oko 110 čeličnih segmenata. Dužina dosad montiranih segmenata je 1550 metara, što znači da je preostalo 890 metara do završetka rada na rasponskoj konstrukciji koja će spojiti prometno presječenu Hrvatsku.

S domaćinom Perićem ukrcavamo se na jednu od triju brodica koje neprestano taksiraju između dvije obale prevozeći radnike, inženjere i znatiželjne novinare, a za što im je potrebno petnaestak minuta. Mi se vozimo dulje jer brodicom obilazimo stupove u moru. Iako imamo dojam da je vjetar baš tada ojačao i kolegi Mateju, snimatelju, otežao posao, nije mogao pokvariti doživljaj velebnog mosta iz samog njegova podnožja. Zastajemo između dva središnja stupa mosta, sedmog i osmog, a Perić nam objašnjava kako će se upravo ondje odvijati brodski promet jer je prolaz najveći - širok 200 i visok 50 metara, sve kako bi se u skladu s dogovorom s Bosnom i Hercegovinom omogućio nesmetan prolaz brodova do Neuma.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Nema stajanja, sve teče u rokovima'

Nakon što smo most u izgradnji vidjeli odozdo, s mora, a njegovu vizuru iz ptičje perspektive snimili s pomoću drona, bilo je vrijeme da most osjetimo i pod nogama. Na upornjaku sa strane Komarne već je postavljeno 320 metara čelične konstrukcije u komadu, a s pelješke strane oko 200 metara pa se tim dijelovima mosta može i prošetati. Gore na mostu dočekuje nas inženjer Ivica Granić, Metkovljanin iz kineskog CRBC-a, voditelj radova na montaži čelične rasponske konstrukcije.

"Dosad je postavljeno 1550 metara čelične rasponske konstrukcije mosta od ukupno 2440 metara. Znači, negdje smo na otprilike 65 posto ukupne dužine. Istodobno traju i radovi na montaži sustava kosih zatega. I tu smo na 50 posto. Ugrubo, planiramo da tijekom kolovoza u cijelosti bude dovršena čelična rasponska konstrukcija kako bi se stvorili uvjeti za sljedeću fazu radova - opremanje mosta. Dakle, postavljanje ograda zaštite od vjetra i odbojnih ograda te priprema za postavljanje hidroizolacije i asfalta. Sve je to u skladu s našim trenutnim planom očekivane dinamike i končanim predviđenim rokom završetka radova u siječnju 2022. godine", izvještava nas Granić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pitamo ga kako izgleda radni dan, staje li se s poslom i kada je najteže raditi na mostu.

"Radi se od 0 do 24 sata. Noćne smjene nisu pravilo na svim stupnim mjestima, već ovise o napretku radova na pojedinima. Uvjeti su inače dobri i vrijeme je dobro. Otegotne okolnosti su jači, eventualno ekstremni vjetrovi kakvih je bilo u ožujku. Kroz nadolazeći period, kada ćemo imati najopsežnije radove, očekujemo dobru situaciju jer ulazimo u intenzivan period kompletnog opremanja mosta. Sve ovo što vidite izgleda lijepo, ali to su još uvijek grubi građevinski radovi. Za sve ovo opremiti, uključujući i unutrašnjost mosta (kroz koji će prolaziti instalacijski kabeli) i ovo što vani vidimo i što će ljudi u konačnici koristiti, iziskuje ozbiljan angažman i trud", govori nam ovaj iskusni inženjer koji se odmah na početku radova priključio CRBC-u.

Image
Foto: Net.hr

Kineski radnici na gradilištu

Svečano otvorenje pred ljeto sljedeće godine

O tijeku radova na Pelješkom mostu upitali smo i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića koji nam je kazao da izgradnja ide jako dobrim tempom i da će most biti gotov do jeseni ove godine. Zanimalo nas je, naravno, kada bi most, skupa s pristupnim cestama, mogao biti otvoren za promet.

"Što se tiče pristupnih cesta predviđeni završetak je ljeto sljedeće godine, a do tada će se čvorom Brijesta privremeno spojiti most i postojeća pelješka cesta što će omogućiti puštanje prometa preko mosta do potpunog dovršetka pristupih cesta. Često govorimo o Pelješkom mostu, međutim treba reći kako je dionica pristupnih cesta preko samog poluotoka itekako zahtjevna, gdje samo tunel Debeli brijeg predstavlja peti najduži tunel u cijeloj Hrvatskoj. Usprkos svim izazovima, od trajanja samog javnog nadmetanja do komplikacija uzrokovanim pandemijom, na putu smo da maksimalno smanjimo odstupanje u rokovima između završetka mosta i pristupnih cesta kako bi sljedeće godine, negdje u ovo vrijeme, imali svečano otvorenje cjelokupnog projekta koji će napokon povezati krajnji jug s ostatkom Hrvatske", kazao je ministar Butković na Net.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Jedan od najzahtjevnijih mostova u svijetu'

Gore na mostu posrećilo nam se da sretnemo i porazgovaramo s "krivcem" za ljepotu Pelješkog mosta, glavnim i odgovornim projektantom Marjanom Pipenbaherom koji je došao u redovni obilazak. Pipenbaher je nagrađivani slovenski inženjer, projektant desetaka velikih mostova diljem svijeta. Godine 2012. pozvan je da projektira Pelješki most zajedno s danas pokojnim Jurom Radićem. Priznaje nam da mu je ovaj most životno djelo.

"Ovo je jedan od najvećih takvih mostova u Europi i jedan od pet najvećih izgrađenih u 21. stoljeću. Pelješki most se svrstava u svjetski rang mostova, a po težini radova, jedan je od najzahtjevnijih", kaže nam hvaleći kineske izvođače koji su, ističe, u posljednjih mjesec dana napravili golemi napredak u radovima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image

Dok razgovaramo, Pipenbaher zaneseno gleda prema Pelješcu objašnjavajući nam svoju viziju mosta.

"Most ne narušava ovaj predivni prirodni element, nego se doista transparentno i lagano proteže. Mi smo njime samo produžili put preko mora, ništa više. Ono rješenje iz 2007 godine bilo je preglomazno. Taj bi most išao još 80 metara u visinu u odnosu na ovaj. A ovdje imate šest pilona i, pogledajte, oni idu tik-tik-tik... (prstom iscrtava vrhove brdâ na Pelješcu, nap.a.) … nastavljajući se na taj pejzaž. Uvijek treba osjetiti vibraciju mjesta gdje će se graditi most", kaže Pipenbaher priznajući da je oduševljen ljepotom Malostonskog zaljeva.

Već se napričali o mostu, sada bi o izborima

Pozdravljamo se s Pipenbaherom koji, kaže, barem jednom mjesečno dolazi vidjeti kako teku radovi. Pozdravljamo se i s inženjerom Granićem, a i s našim domaćinom Davorom Perićem, kojemu je rad na ovakvom projektu neprocjenjivo profesionalno iskustvo. Ostavljamo gradilište velebnog mosta s neumornim i samozatajnim kineskim radnicima pa odlazimo u Komarnu. Mjestašce s jedva stotinjak žitelja koji žive od turizma i vinarstva, gdje se ljeti broj ljudi utrostruči, postalo je poznato još sedamdesetih godina prošloga stojeća kada su ondašnji visoki dužnosnici, tada bi rekli - funkcioneri, iz BiH počeli ondje graditi vikendice. Kada most bude dovršen i pušten u promet, Komarnjani očekuju novi turistički uzlet.

Dok hodamo Komarnom, mještani već navikli na novinare uočavaju kameru u rukama kolege Mateja pa nam mašu, dobacuju šale, čak se i sami nude da nam daju izjavu ali - "o izborima, ne o mostu". Bit će da su se proteklih godina o mostu koji nastaje pored njihova mjesta već dovoljno napričali. O značaju Pelješkog mosta za Komarnu spremno nam, pak, govori Ivo Jerković, mladi poduzetni ugostitelj, vlasnik jednog restorana uz obalu i predsjednik Mjesnog odbora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Kinezi su nam ovdje već dvije godine i sasvim smo se navikli na njih. Što se tiče turističke sezone, prošla je bila sasvim dobra usprkos koroni. Ne baš kao pretprošle godine, ali je bila otprilike na 70 posto rezultata. Zbog korone je gostiju bilo manje i po restoranima, ja sam imao promet manji za 25 posto. No nevjerojatno je da smo u Komarni lani imali oko 70 posto domaćih gostiju i 30 posto stranih, a inače je omjer obrnut. U mjestu se oko 90 posto kućanstava bavi turizmom, a ostali se bave vinarstvom. Okolo ima dosta vinograda i mislim da ćemo jako puno dobiti s mostom. I mi u Komarni i čitav Pelješac. Neka kod nas stane dva-tri posto onih koji će ići na Pelješac ili dalje u Dubrovnik, nama je to sasvim dovoljno. Pogledajte samo ovaj lijepi pogled na most. Tu stati, prespavati ili samo pogledati jedan od najljepših mostova u Europi... Mislim da će rezultati biti fascinantni", pun optimizma govori Jerković s čije se terase restorana pruža prekrasan pogled na budući most.

Kinezi dolaze?

Prije izbijanja pandemije kineski su radnici, priča nam Jerković, bili redoviti gosti i njegova i ostalih restorana u Komarni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Prvog dana kad je počela korona, dobili su zabranu ići u restorane. Tada smo obavljali tek nešto dostave hrane i to je to. A prije su redovito dolazili, jeli naše riblje specijalitete i guštali u domaćim vinima. Sada ih jedino možete vidjeti kao šeću na otvorenim prostorima."

Jerković očekuje da će nakon završetka mosta u Komarnu i na Pelješac dolaziti i mnogo turista iz Kine.

Image

"U razgovoru s kineskim šefovima s gradilišta saznao sam kako u njihovoj kulturi postoji običaj da ako njihova tvrtka gradi neki projekt negdje u svijetu, poput ovoga mosta, onda dosta Kineza tada želi otići na to mjesto i s ponosom vidjeti što je napravljeno. Mi ovdje u šali kažemo da će biti sasvim dovoljno ako k nama u Komarnu dođe 0,5 posto Kineza", kaže.

Kako god bilo, dovršetak velebnog mosta, trenutno jedinog i dosad najvećeg infrastrukturnog projekta Kine na teritoriju Europske unije, u maloj Komarni nestrpljivo se iščekuje. Kao, uostalom, i na Pelješcu i čitavom krajnjem jugu Hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo