„S velikim zanimanjem sam s hrvatskim premijerom danas razgovarala o planovima nove hrvatske vlade i mislim da, pogotovo što se gospodarstva tiče, postoji mogućnost intenziviranja suradnje“, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel obraćajući se novinarima na zajedničkoj konferenciji za tisak nakon radnog ručka s hrvatskim premijerom Tihomirom Oreškovićem, koji se nalazi u svom prvom posjetu Njemačkoj od preuzimanja dužnosti.
Poseban njemačko-hrvatski tim, tzv. 'task force'
Ona je najavila osnivanje posebnog njemačko-hrvatskog tima, tzv. "task force“, koji bi već na sastanku 15. ožujka trebao raspravljati o mogućnostima investiranja u hrvatsko gospodarstvo te je istodobno podsjetila na činjenicu da su prije nekoliko tjedana ministri vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier i Miro Kovač dogovorili ponovno oživljavanje Njemačko-hrvatskog foruma, kojemu bi zadaća također bila produbljivanje gospodarskih odnosa.
„Ja u potpunosti podupirem reformske poteze nove hrvatske vlade koji bi trebali doprinijeti jačaju hrvatskog gospodarstva. Što su transparentniji politički i gospodarski uvjeti, to su veće šanse za investicije i to je bio jedan od najvažnijih momenata našeg današnjeg razgovora“, istaknula je Merkel.
„U svojim razgovorima smo se, naravno, dotakli zajedničke europske agende glede rješavanja izbjegličke krize. Mi smo još jednom zaključili kako je potrebno ponovno uspostaviti schengenski režim i okončati s politikom propuštanja“, rekla je Merkel i dodala kako izbjeglice nemaju pravo odabrati u kojoj zemlji žele postaviti zahtjev za političkim azilom.
„Situacija u Grčkoj, naravno, nije zadovoljavajuća, ali zato smo i sljedeći EU summit zajedno s Turskom sazvali tako brzo, već sljedećeg ponedjeljka, i tu moramo pronaći načina kako zaštititi vanjske granice, a isto tako je važno da počnu djelovati i hotspostovi u Grčkoj i raspodjela na ostale EU članice“, rekla je Merkel.
Tradicionalno dobri odnosi
Ona je na kraju obraćanja zaključila kako su njemačko-hrvatski odnosi tradicionalno dobri, čemu doprinose i dva milijuna njemačkih turista koliko ih godišnje posjeti Hrvatsku te 218.000 Hrvata koji žive u Njemačkoj.
„Mi smo podržavali hrvatsku neovisnost od samog početka, podržavali smo pristup Hrvatske Europskoj uniji i NATO savezu i želimo partnerske, prijateljske bilateralne odnose dalje produbljivati i to se prilikom današnjeg susreta još jednom pokazalo više nego jasno“, rekla je njemačka kancelarka nakon susreta s hrvatskim premijerom. „Sretna sam što danas po lijepom vremenu i uz prvo proljetno cvijeće mogu primiti hrvatskog premijera“, rekla je Merkel i naglasila kako novoj hrvatskoj vladi želi puno sreće „pogotovo što se tiče gospodarskog razvitka zemlje, a time i blagostanja njezinih građana“.
Orešković: Zajedničko rješenje izbjegličke krize
Hrvatski premijer Tihomir Orešković, kojem je ovo nastupni posjet Berlinu, u nekoliko se navrata zahvalio Angeli Merkel na gostoprimstvu i na potpori koju Njemačka već godinama pruža Hrvatskoj. „Hrvatska i Njemačka su partneri, kako u Europskoj uniji tako i u NATO savezu. Kao partneri imamo zajedničke ciljeve, ali i zajedničke izazove koje traže europsko rješenje“, rekao je Orešković nakon sastanka s njemačkom kancelarkom.
On je istaknuo kako je Njemačka pokazala humanost tjekom izbjegličke krize, ali da je i Hrvatska također kao tranzitna zemlja prepoznala patnje ljudi i pružila pomoć izbjeglicama.
„Hrvatska kao najmlađa članica Europske unije vjeruje u zajedničku budućnost i boljitak u Europskoj uniji", rekao je Orešković te naglasio da Hrvatska, kao i Njemačka, teži zajedničkom rješenju izbjegličke krize. On je istodobno istaknuo kako je suradnja sa susjedima duž tzv. balkanske rute dobra i da su u razgovore o rješenju problema na terenu uključeni i Grci.
„Trenutno međutim razmatramo da, ako to bude potrebno, u zaštiti granica Republike Hrvatske policiji pomogne i vojska, i to u svrhu humanijeg tretmana izbjegličkih tokova“, naglasio je hrvatski premijer koji je rekao kako se problem treba rješavati na mjestu na kojem nastaje, a to je tursko-grčka granica.
Glavni cilj jačanje gospodarstva
Orešković je potvrdio kako su okosnicu današnjih razgovora činili gospodarski odnosi.
„Glavni cilj hrvatske vlade, koja je reformska, je jačanje gospodarstva, stvaranje povoljne investicijske klime i poboljšanje životnog standarda za sve građane Hrvatske“, rekao je hrvatski premijer te je najavio smanjenje hrvatskog duga i pridržavanje granice deficita od 3 posto, kako je to propisano u maastrichtskim kriterijima.
„Posebice želimo povećati investicije u infrastrukturu, energetiku, turizam, proizvodnju i druge segmente, a to neće biti dobro samo za Hrvatsku, nego i za cijelu Europu“, rekao je Orešković i izrazio želju za skorim sastankom s kancelarkom Merkel i u Zagrebu.
Premijer Orešković, u čijem se izaslanstvu nalazi i ministar vanjskih poslova i bivši veleposlanik RH u Njemačkoj Miro Kovač, trebao bi tijekom poslijepodneva posjetiti „Povijesni muzej Njemačke“ i izložbu „Umjetnost u Holokaustu“, a nakon toga je predviđen i susret s predstavnicima hrvatske zajednice u Njemačkoj.
Orešković za F.A.Z.: Hrvatska ne planira ograde
Hrvatski premijer Tihomir Orešković dao je intervju Frankfurter Allgemeine Zeitungu o politici prema izbjeglicama i hrvatskim planovima po tom pitanju.
Naglasio je kako je oko tog pitanja potrebno "europsko rješenje", za što se zalaže i njemačka kancelarka. Mišljenja je kako se problem mora riješiti "u korijenu, znači na granici Turske i Grčke", prenosi Deutsche Welle.
Orešković je napomenuo kako je mišljenje Zagreba da bi strože trebalo kontrolirati makedonsko-grčku granicu, ali pod "europskim predznakom". To znači da bi sve članice s njima morale biti suglasne: "Nije dovoljno da to žele Hrvatska, Slovenija i Mađarska".
Orešković je za F.A.Z. rekao i da Hrvatska sa svojih četiri milijuna stanovnika ne planira ograde, ali i da ne može postati prihvatni centar te da bi se "moguće izbjegličke rute preko Albanije mogle pogubno odraziti na hrvatsku turističku industriju".
Na pitanje kako želi spriječiti napetosti sa Srbijom i Slovenijom tijekom mandata njegovog prethodnika, rekao je da "mi nećemo dozvoliti da se naši odnosi pogoršaju zbog migrantske krize".
