Hakerski napadi su posljednjih godina postali svakodnevica, i u svijetu, i na Balkanu. Posljednje dvije godine bili smo svjedoci velikih i dugotrajnih hakerskih napada na državne institucije u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji.
Tako je sredinom prošle godine bio napadnut Klinički centar u Zagrebu, za koji su odgovornost preuzeli ruski hakeri iz grupe 'NoName057'. U rujnu 2022. državne službe i agencije u Crnoj Gori bile su meta velikog i dobro organiziranog hakerskog napada pomoću ransomware virusa 'Cuba'. U lipnju iste godine, Geodetski zavod u Srbiji je također bio meta napada hakera, a njegovi serveri nisu bili u funkciji.
Hakerske grupe sve češće napadaju i pojedinačne korisnike računala i smartfona, a cilj je krađa osobnih podataka, financijskih informacija ili kripto-valuta. Sada su hakeri našli i način da brojna računala i smartfone zaraze posebnom vrstom virusa koji ih pretvara u tzv. 'zombi uređaje', te oni sami postaju dio globalne mreže za hakiranje, ili pak za rudarenje kripto-valuta.
Tako je kompjuterski malware virus pod nazivom 'Petya MFT' koji šifrira podatke na kompjuteru mnogo opasnije grupe virusa 'Petya', a od korisnika traži isplatu u kripto-valutama da bi dešifrirao podatke.
Preko igrica do financijskih podataka
Posljednjih godinu dana, hakeri koriste i popularne igrice na kompjuterima i smartfonima kao bi došli do financijskih podataka. Veliki broj ovih igrica omogućuje kupovinu različitih dodataka za likove u samoj igri za pravi novac (najčešće s kreditnih kartica).
Budući da su u velikom broju slučajeva korisnici samih igrica djeca i tinejdžeri, a obično je kreditna kartica vlasništvo roditelja, hakeri kreiraju različite oglase i reklame u samoj igrici na koje je dovoljno kliknuti kako bi se preuzeo malware virus.
On onda u pozadini skenira uređaj za financijskim podacima, dok igrica nastavlja da radi kao i prije. U posljednjih par godina svjetska industrija video igara okreće preko 150 milijardi dolara, s više od milijardu i po igrača svakog dana. To je za hakerske grupe mnogo 'isplativije' napadati igrice nego li državne i financijske institucije, pa čak i naftne kompanije.
POGLEDAJTE VIDEO: Nema otkupnine, nema krađe, pa što su ond htjeli hakeri u luci Rijeka?
