Pronađena Leonardova freska?

Stručnjaci koji godinama traže fresku koju je Leonardo da Vinci navodno naslikao u Palazzo Vecchio u Firenci uvjereni su da su je napokon pronašli

18.7.2000.
14:57
VOYO logo

Povjesničari umjetnosti sad smatraju da ?Bitka kod nghiarija? leži ispod freske Giorgija Vasarija (1511.-1574.).
Rosa Di Giorgi, gradska vijećnica za kulturu, kaže: - Svi smo vrlo uzbuđeni. Misli se da je Vasari podigao zid kako bi prekrio Leonardov rad prije no što je počeo slikati svoj.

Uskoro će se termografskim ispitivanjima pokušati utvrditi točan položaj freske. Ako se ustanovi da je Leonardo doista tu, gradske vlasti naći će se pred dilemom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rosa Di Giorgi kaže: - Ako se pokaže da je Leonardo dovoljno očuvan da ga vrijedi spašavati, vjerojatno ćemo ukloniti Vasarija, iako to nije nimalo laka odluka. Vasari možda nije Leonardo, ali ipak je Vasari.

Već se dugo zna da je Leonardo radio na freski u palači između 1503. i 1505.godine, ali da je nikad nije završio, navodno zbog tehničkih problema što ih je sam prouzročio svojim eksperimentom: pomiješao je, naime, tehniku ulja i freske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mislilo se da je freska na istočnom zidu Dvorane pet stotina. No, stručnjaci koje predvodi arhitekt Ugo Muccini sad su gotovo sigurni da je posrijedi zapadni zid kojeg prekrivaju tri Vasarijeve freske koje prikazuju bitku Firence i Siene.

Predaja kaže da su Leonardovi eksperimenti s ?Bitkom kod Anghiarija? imali još katastrofalnije posljedice od eksperimenata sa slavnim muralom ?Posljednje večere? u Milanu koji je počeo otpadati sa zida još za Leonardova života. Pitanje je samo je li Vasari, poznatiji kao životopisac renesanskih umjetnika i arhitekt nego kao slikar, namjerno pomogao da se ta legenda prihvati. Poznato je, naime, da je Vasari idolizirao najvećega Leonardova suparnika Michelangela koji je, u isto doba kad su od Leonarda naručili da naslika bitku kod Anghiarija, angažiran da naslika bitku kod Cascine na suprotnom zidu 'Dvorane pet stotina'.

Te su dvije bitke bile presudne za firentinsku moć. No, dok je Michelangelo bio toliko zaokupljen radom za Papu Julija II. da nije uspio na zidu izvesti ni skicu buduće freske, marljivi Leonardo skicirao je sliku i nastavio rad. Trudeći se nadmašiti Michelangela, Leonardo je spojio tehniku ulja i freske, ali pokušaj je pošao po zlu pa je umjetnik odustao od slike. Takao bar tvrdi Vasari koji u ?Životima umjetnika? piše: ?Budući da je na zidu htio slikati uljem, pripravio je vrlo uljnatu i gustu smjesu i nanio je na zid. Dok je slikao u istoj prostoriji, boja je počela tako curiti da je odustao od svoje namjere jer je uvidio da je to promašaj?.

Točno je da nitko ne zna koliko je, ukoliko uopće nešto jest, ostalo od Leonardove freske, premda bilješke suvremenika ukazuju na to da je umjetnik oslikao veći dio zida. Jedan je obožavatelj slikarski dokumentirao središnji dio freske koji pokazuje što možemo očekivati ako se freska ikad pronađe; no, navodno je slika naslikana prema skici, a ne prema završenoj freski.

Tekst se nastavlja ispod oglasa


Prof. Carlo Vizzosi, stručnjak za Leonarda i kustos Museo Ideale posvećenog umjetniku u njegovu rodnom gradu Vinciju, tvrdi da postoje dokazi da je glavni dio freske nedirnut na zidu ispod Vasarijeve freske. Prof. Carlo Pedretti, najveći talijanski ekspert za Leonarda, uvjeren je da je freska očuvana i da je treba samo iznijeti na svjetlo dana.

Gornja slika prikazuje Vasarijevu fresku. Donja slika prikaz je Leonardove freske iz kista suvremenika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
FNC 20 PROPUŠTENE
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo