Šef HDZ-a Tomislav Karamarko u petak je u sabornici ponovno žestoko 'oprao' premijera Milanovića zbog predloženog zakona o pravosudnoj suradnji i Perkoviću...
"Premijer ne razumije kako funkcionira sustav, ja kao šef
Sigurnosno-obavještajne agencije sam tada
sve radio po zakonu. Temeljno pitanje je tko je pokušao
opstruirati EU uhidbeni nalog - a to je ova vlast... i time štite
komunističke zločine", kazao je Karamarko.
Također je dodao da će HDZ napustiti sabornicu ako bude
glasanje o zakonu, jer oni to ne mogu podržati.
Neki HDZ-ovci i laburisti napustili su sjednicu i prije jer nisu htjeli glasovati čak ni o izmjenama poslovnika, vezano uz raspodjelu poslova izmedu Sabora i Vlade, Europski odbor, itd...
"Ubojstva koja su vršena u inozemstvu, vršena su po nalogu CK, odnosno komisije CKH i CKJU, a King Kong kojeg je spominjao gospodin Milanović - da, pojavit će se... Istjerat ćemo ga i vidjeti tko ima zapovjednu i subjektivnu odgovornost za ubojstva Hrvata u inozemstvu. Ovo da žele zaštititi branitelje - to je obična floskula... A mi ne želimo sudjelovati u ovoj farsi i neeuropskom ponašanju", dodao je Karamarko.
Saborski zastupnici komentirali su i razlog Merkeličinog nedolaska na hrvatsku proslavu ulaska u EU.
"To je ono što smo od početka tvrdili, uredno se ispričala, to je svakom normalnom čovjeku jasno, samo ne HDZ-u iako nažalost pripadaju istoj političkoj opciji u EU parlamentu, pa opet ne razumiju... Zašto mi mislimo da gospođa Merkel laže, ona je lijepo rekla, samo to HDZ-ovci ne razumiju jer se mjere svojim laktom stalno", smatra SDP-ovka .
"Vrlo je vjerodostojna, a poznavajući je, ono što ona izgovori u kamere, to tako je... međutim uvijek će ostati jedno od otvorenih pitanja - je li se ipak moglo nešto učiniti da ipak dode, pa makar nakratko", pitala se JadrankaKosor.
"Ne želim ništa prejudicirati, ali činjenica je da gospođa Merkel ne dolazi, velika šteta... a i da se 15 dana prije ulaska u EU donosi jedan ovakav zakon", opet je bio oštar Karamarko.
"Nije bitno tko će ili neće doći na proslavu - no bitno je da
Vlada donosi jedan zakon koji je protivan EU stečevini... Jasno
je da se zakon donosi ne zato da se štite hrvatski branitelji
(zato jer se rat vodio u Hrvatskoj, ne u inozemstvu), nego da se
zaštite komunistički zločini/nci. Mi u ovome nećemo
sudjelovati...", ponovio je Karamarko.
"Trebaju li vrijediti ista pravila i kad si na vlasti i u
oporbi... Zašto godinama niste riješili ovaj problem, zašto niste
istražili, procesuirali? Ovaj zakon koji donosimo je u interesu
gradana RH... nema selektivno. Govorimo bespotrebno o jednoj
osobi koja se provlači selektivno kroz medije kao cilj ovoga
zakona... A upravo vi (HDZ) ste ti koji ste blisko surađivali s
tim osobama. Ništa neće ostati neistraženo i neprocesuirano",
oponirao je Karamarku SDP-ovac IgorDragovan, a u raspravu se uključio i Kajin.
Kosor se složila sa zastupnikom Dragovanom te kazala: "kad smo na vlasti i oporbi, moramo uvijek govoriti i zalagati se za isto".
"Pa predlažem da se vratimo iz prošlosti u sadašnjost. Ono što će se propitivati odmah po ulasku Hrvatske u EU je vjerodostojnost Hrvatske... pregovori su bili mučni i teški".
"Kad je ovaj zakon došao 2010. u Hrvatski sabor - nije bilo primjedbi niti amandmana oporbe o primjeni tog zakona... od tada se ništa nije promijenilo", dodala je Kosor.
Pomoćnica ministra pravosuđa odbila je Kosoričin amandman.
"Mi nećemo otvoriti nikakav sukob s EU jer nismo ni u kakvoj
suprotnosti s odlukom EU oko uhidbenog naloga, nego smo je
okvirno prihvatili takvu kakva zapravo jest. Stoga mi ne
prihvaćamo takav amandman".
Naposljetku je sa 78 glasova za i 6 glasova protiv Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima sa zemljama članicama Europske unije prihvaćen.
Zakonom se uređuju pitanja i postupanje kod europskog uhidbenog zakona i postupka predaje, europskog naloga za pribavljane dokaza, itd. Vlada je predložila da se europski uhidbeni nalog odnosi na zločine koji su počinjeni tek nakon 2002. godine. Još nema informacija o tome hoće li u konačnom prijedlogu biti nekih izmjena.
Sabor: Zakon o suradnji s Vladom u europskim poslovima
Hrvatski sabor donio je danas Zakon o suradnji Sabora i Vlade u europskim poslovima.
Sabor u obavljanju europskih poslova, definira Zakon, prati i nadzire rad Vlade u institucijama EU, razmatra dokumente Unije i stajališta Republike Hrvatske o kojima može donositi zaključke, sudjeluje u predlaganju hrvatskih kandidata za institucije i tijela EU itd.
Ovlasti Sabora izvršava Odbor za europske poslove, osim u pitanjima zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU za koje je nadležan Odbor za vanjsku politiku.
Premijer ima obvezu jednom godišnje izvjestiti Sabor o sastancima Europskog vijeća u protekloj godini, dok će nakon svakog sastanka Vijeća u roku 15 dana pisano o tome izvijestiti Odbor za europske poslove.
Vlada će uoči svakog sastanka Europskog vijeća Odboru pisano dostaviti dnevni red i druge prateće dokumente te, ako postoji, nacrt zaključka Vijeća.
Premijer će po potrebi, na poziv predsjednika Sabora, na sjednici Sabora ili Odbora predstaviti stajališta Republike Hrvatske na sastanku Europskog vijeća ili podnijeti izvješće o održanim sastancima Vijeća.
Djelovanje Sabora u europskim poslovima dotiče i novi Poslovnik u kojem se definira sastav i navode obveze Odbora za europske poslove.
Odbor će imati predsjednika, dva potpredsjednika i 14 članova, moći će angažirati i šest vanjskih članova, a na sjednice će pozivati i hrvatske članove EU parlamenta.
Odbor, kao središnje tijelo za obavljanje europskih poslova Sabora, ima dugačak popis obveza – donosit će Radni program za razmatranje stajališta RH, razmatrati dokumente EU i stajališta Republike Hrvatske o dokumentima EU o kojima će moći donositi i zaključke, razmatrat će Vladina izvješća o sastancima Vijeća EU, sudjelovati u postupku predlaganja hrvatskih kandidata za tijela i institucije EU itd.
