Kiša i oblaci u cijeloj zemlji. Posljednji dan kalendarskog ljeta protekao je baš kao i gotovo cijelo najtoplije godišnje doba.
Obilne kiše, koje su u svibnju poplavile Slavoniju, nisu
prestajale. Po oborinama, ovo je ljeto znatno premašilo prosjek,
najviše u srpnju. Rekorder je tada bio Zadar s deset puta više
kiše nego u prosjeku. Mali Lošinj imao je 7 puta više, Split 4,
Dubrovnik i Poreč trostruko više, a Rijeka dvostruko više
oborina. Samo 29. srpnja na otok Ist - pale su rekordne 294 litre
kiše po četvornom metru, a na Silbu 217.
"Mislim da su glavni razlog klimatske promjene. Tropski krajevi
se manje griju od Arktika, koji se dva do tri puta brže
zagrijava, a to dovodi do manje razlike u temperaturama, a ona
opet dovodi do slabije mlazne struje. I mi završimo ili u džepu
hladnog i vlažnog zraka ili u malo većem džepu toplog
anticiklonalnog zraka", kazao je Branko
Grisogono, atmosferski fizičar s PMF-a.
Od lipnja u velikom dijelu zemlje niti jedan tjedan nije prošao bez kiše, a u većini je zemlje već do današnjeg dana premašena godišnja količina oborina. Ovo je ljeto bilo najhladnije u posljednjih 10 godina.
"Ovo ljeto koje je bilo ove godine, pogotovo u srpnju je jedna iznimka koja nam samo pokazuje da klima postaje sve promjenjivija i da su ekstremi sve učestaliji", kazala je klimatologinja Ivana Herceg Bulić.
Ne umiruje ni prognoza stručnjaka da će se tako i nastaviti. Moramo se, čini se, navikavati na sušna i paklena ili pak iznimno kišna i hladna ljeta, baš poput ovog.
Gost RTL-a Danas, fizičar Vladimir Paar, već desetak godina najavljuje malo ledeno doba.
Je li ovo vrijeme s kojim se borimo, ide u prilog vašoj
teoriji?
Ova kozmološka teorija klime predviđa takve situacije - puno
oborina, poplava, snižavanja temeperature, ali ne u
katastrofalnim razmjerima. I da je takvih pojava bilo tijekom
povijesti, u zadnjih tisuću godina oko četiri pet - to je jedan
važan faktor. Drugi važan faktor, koji zaboravljamo spomenuti, je
da zadnjih 16 godina staklenički plinovi rastu brže nego ikad, a
srednja temperatura na zemlji ne raste. To se prešućuje. A treće,
za razmišljanje, antarktički led je u zadnjih desetak godina je
porastao za jedan milijun kvadratnih kilometara!
Kad kažete ledeno doba, je li to kao ono što gledamo u
američkim filmovima?
Ono gledamo veliko ledeno doba koje je predvidio Milutin
Milanković u svom predavanju prije točno sto godina. Ali s
debelim slojem leda, tisuće metara u većem dijelu Europe srednje
i sjeverne. Ovdje se radi o manjem ledenom dobu. To znači - više
oborina, više poplava, niža temperatura, prodori hladnog zraka
ljeti, koji vrlo negativno utječu na poljoprivredu. U prethodnim
razdobljima, to je značilo glat.