Današnja sjednica Vlade započela je predlaganjem
Zakona o socijalnoj skrbi koji sadrži
nove kriterije za ostvarivanje socijalnih pomoći i usluga, a
predviđa uspostavu jedinstvenog registra korisnika socijalnih
usluga i novčanih pomoći.
"Naš je cilj bio u ovom dijelu ne štedjeti, ovdje uštede nema
ovdje je riječ samo o pravednijoj raspodjeli", započela je
potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih
Milanka Opačić.
"Minimalna naknada 2.900 kuna i u preraspodjeli smo zaključili da
samcima i samohranim roditeljima treba podići naknadu za nekih
200 kuna kako bi ti ljudi bar malo pokušali izaći iz siromaštva",
dodala je.
Ministrica je pojasnila kako će milijardu i pol kuna davati
jedinice lokalne samouprave za različite socijalne programe, a
država 800 milijuna kuna.
"Riječ je o tome da bi jedinice lokalne samouprave morale
preispitati svoje programe, nisu brznačajna sredstva. U ovom
zakonu dali smo mogućnost da Centri za socijalnu skrb mogu
direktno uplatiti topli obrok djeci u školama jer se često
događalo da sami roditelji uzimaju novac namijenjen djeci i troše
ga na nešto drugo", pojasnila je Opačić.
Socijalne naknade na dvije godine
"Jedan dio ljudi je naprosto naučio živjeti od socijale i nerado
se odlučuju na zapošljavanje. Njih ćemo limitirati na dobivanje
socijalne naknade na dvije godine", istaknula je.
"Jedan dio ljudi se boji da će odlaskom na posao izgubiti prava,
a onda dobiti otkaz. Imat ćemo zato socijalnu naknadu s
prijelaznim periodom od 3 mjeseca i uplaćivat razliku", naglasila
je ministrica.
"Ugovaranje socijalnih usluga, definirane na različite načine, u
zadnje dvije godine smo ih ujednačili, potrebno napraviti model u
kojem bi sve institucije koje pružaju usluge starijima,
invalidima, siročadi da ih naprosto standardiziramo da se zna
kakvu uslugu pružaju i za koji novac. Ovo je jedan puno
pravedniji sustav gdje ćemo dobiti", zaključila je Opačić.
Briga za osobe treće životne dobi
Nadalje, objasnila je kako starije osobe uglavnom žele ostati u
svojoj kući dok god to mogu.
"Jedan dobar servis koji je zaživio bio je geronto-domaćice, koje
su pomagale osobama treće životne dobi. Međutim, ovaj servis je
bio netransparentan, bilo nam je teško kontrolirati dolazi li
novac do korisnika kojima uistinu treba. Lokalne samouprave su
definirale kome treba pomoć i tko su geronto-domaćice. Sada i tu
uvodimo reda. Ugovarat ćemo ugovore s udrugama geronto-domaćica
na tim područima na kojima one rade", rekla je.
"Dakle, ovim zakonom smo htjeli napraviti jedan pravedniji sustav
i da s novcima kojima raspolažemo pametnije možemo upravljati",
kazala je ministrica za kraj svog izlaganja, a ostali članovi i
članice Vlade su se složili s njom.
U mirovinu ćemo ići sa 67 godina
Na dnevnom redu našao se i prijedlog Zakona o
mirovinskom osiguranju.
"Riječ je o reformskim zakonima u okviru mirovinskog sustava. U
ovom zakonu smo predložili promjene u cilju da sustav bude
dugotrajno održiv, ali i socijalno odgovoran. Svi oni naši
oSiguranici koji su počeli rano raditi te s 60 godina imaju 40
godina radnog staža, odlaze u starosnu mirovinu bez
penalizacije", pojasnio je ministar rada i mirovinskog sustava
Mirando Mrsić.
Ovim prijedlogom Mrsić je predlažio postupno povećanje dobne
granice za stjecanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu
mirovinu i to sa 65 na 67 godina s početkom 2030. godine, tako da
bi se 2038. odlazilo u mirovinu sa 67 godina starosti.
Penalizacija za one koji žele u prijevremenu mirovinu
"Temeljem procjena koje imamo: razvoj tržišta rada, produženja životne dobi i otvaranjem radnih mjesta, potrebno nam je produžiti radnu dob. U Hrvatskoj 2030. godine bit će preko 200,000 otvorenih radnih mjesta jer smo društvo koje stari, nećemo imati dovoljno da popuni radna mjesta. Uvodimo veću penalizaciju za one koji odlaze prije vremena u mirovinu kako bi što više ljudi zadržali u radnom odnosu", naglasio je.
Ministar je objasnio kako se uvodi i novi institut privremene
invalidske mirovine, što podrazumijeva da će se osobe nakon
rehabilitacije moći vratiti na tržište rada.
"Što se tiče djece osoba s invaliditetom, koja imaju pravo na
mirovinu, omogućavamo im da se zaposle tijekom čega nema primanja
mirovine, a ako izgube posao ponovno nastave uživati mirovinu",
kazao je.
Minimalna mirovina i redefiniranje osnovne mirovine
"Uvodimo minimalnu mirovinu i redefiniramo osnovnu mirovinu, to
je sustav koji će omogućiti da se oni koji će odlaziti 2027.
godine u mirovinu, ona će biti 60 posto plaće".
"Sustav razdavajamo na dva sustava - radničke mirovine i posebne
mirovine, one definirane posebnim zakonima i financiraju se 100
posto iz državnog proračuna. Radničke mirovine se financiraju iz
doprinosa. Što se tiče isplata, svi primaju putem banaka i
tekućih računa osim onih koji nemaju u svom mjestu poštanski
ured, za teške invalide omogućavamo da se bez obzira gdje jesu da
primaju isplatu putem pošte
Promjenama bi se uštedilo 85 milijuna kuna u 2014., a 2015.
godine 150 milijuna kuna.
Odgovornost obrtnika za obaveze
Pred Vladom se našao i Nacrt konačnog prijedloga
Zakona o obrtu.
Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras
odmah na početku svog izlaganja je istaknuo kako postoji golema
zainteresiranost za ovaj zakon jer će on biti temeljna
legislativa za 82.000 obrtnika i 120.000 koji rade u obrtima.
"Najbitnija izmjena je odgovornost obrtnika za obveze. Svjesni smo da ljudi teško žive te da i zbog malih dugovanja ostaju bez nekretnine, izmijenili, nema ovrhe nad prostorom za primarno stanje, odnosno na onim stvarima bez kojih ne bi mogao obavljati svoju gospodarsku djelatnost. Početak reforme komorskog sustava je smanjenje komorskog doprinosa. To je izazvalo dosta rasprave. Odlučili smo da se komorski doprinos u ovom trenutku smanji na 2 posto osobnog odbitka ili 44 kune, što je duplo manje nego u prvom prijedlogu. To je korak do ukidanja komorskog doprinosa. Bitno je da smo rasteretili obrtnike velikog iznosa, ovo je prvi parafiskalni namet koji u Hrvatskoj pada za više od 50 posto", rekao je Maras.
"Obrtničku komoru smo rasteretili dijela javnih ovlasti u
obrazovanju te smo to dali Agenciji za strukovno
obrazovanje", dodao je ministar obrta i
poduzetništve, koji je dodao kako će obrtnici imati manji rizik
poslovanja te da im je sada omogućeno jednostavnije
poslovanje.
Ministrica Anka Mrak Taritaš je predstavila
prijedlog izmjena i dopuna Zakona o postupanju s
nezakonito izgrađenim zgradama.
'Legalizacija će biti gotova za 16 godina'
"Ovim intenzitetom rada za 16 godina bi bila gotova legalizacija, a to ne dolazi u obzir. Izmjene govore da je obavezno voditi registar riješenih predmeta te ćemo osnovati i Agenciju. Kada netko kaže o osnivanju agencije, svima se digne kosa na glavi, ali mi smo je morali nazvati agencija", izjavila je ministrica.
Predsjednik Vlade ju je upitao zašto legalizacija ide tako sporo. Mrak Taritaš je odgovorila: "Regionalna i lokalna samouprava sporo radi. Tražile smo od župana da sankcioniraju spore radnike, no nijedan takav postupak nije pokrenut".
'Ovo nije štrajk nego 45 dana zabušavanja'
Iako nije rekao ni riječi u uvodu, niti komentirao iznimno
društveno relevantne zakone kao što su bilo onaj o mirovinskom
osiguranju i socijalnoj skrbi, premijer Zoran
Milanović je reagirao na prijedlog ministra zdravlja
Rajka Ostojić.
Naime, ministar zdravlja je predložio Vladi da smanje plaće
zdravstvenim djelatnicima koji su u listopadu sudjelovali u
štrajku, za sate koje su proveli u štrajku.
"Štrajk traje već mjesec i pol dana, za rujan svi su dobili pune
plaće. Kad štrajkaju prosvjedni radnici, dolaze na posao, sjede u
zbornici - oni ispadaju naivni, da ne kažem glupi. Zašto se nisu
sjetili sjestI u razred čitat novine, razgovarati s djecom? Ovo
nije pošteno zasad, tu treba vidjeti tko vodi evidenciju, ne o
radnom vremenu, nego o radu. Ovo nije štrajk nego 45 dana
zabušavanja - nešto radim, a nešto ne radim. Postoji u
organizacijskoj strukturi netko tko je odgovoran. Imate jedan
sirotinjski sindikat koji može izdržati 4 dana štrajka i
isplatiti plaće svojim članovima za ta 4 dana, a ovdje 45 dana ne
znamo tko štrajka. To je nepošteno, očekujem ravnatelje, odnosno
sanacijske upravitelje i šefove službi da reagiraju. Došli su
liječnici na posao. Došao je i nastavnik, ali niije bio toliko
lukav da se sjeti da radi, ali da ne radi. Ovo je čvrga cijeloj
hrvatskoj javnosti, zna se tko je odgovoran za to, vi imate sve
instrumente", poručio je Milanović Rajku Ostojiću.
"Molim vas da se to riješi, imate punu potporu. Tu mislim da se
riješi i 9. mjesec, u kojem se pola mjeseca štrajkalo", dodao je.
NAJAVA
Pred ministrima je danas prijedlog zakona o socijalnoj skrbi koji sadrži nove kriterije za ostvarivanje socijalnih pomoći i usluga, a predviđa uspostavu jedinstvenog registra korisnika socijalnih usluga i novčanih pomoći. Zakonom se predlaže uvođenje instituta zajamčene minimalne naknade kao novog oblika novčane naknade koja objedinjuje dosadašnje naknade sa socijalnom komponentom, a njezin maksimalni iznos bio bi 2.900 kuna po kućanstvu.
Na dnevnom redu je i prijedlog zakona o mirovinskom osiguranju kojim se predlaže postupno povećanje dobne granice za stjecanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu i to sa 65 na 67 godina s početkom 2030. godine, tako da bi se 2038. odlazilo u mirovinu sa 67 godina starosti.
Uvodi se i novi institut minimalne mirovine, a omogućava se i odlazak u mirovinu bez penalizacije radnicima koji imaju 41 godinu staža i navršenih 60 godina života. Bez penalizacije bi u prijevremenu mirovinu mogli ići i radnici koji zbog stečaja poduzeća završe na Zavodu za zapošljavanje, ako im se u roku od dvije godine ne nađe posao, a imaju uvjete za prijevremenu mirovinu.
Pred Vladom će se naći i Nacrt konačnog prijedloga zakona o obrtu. Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras najavio je kako će predložiti smanjivanje doprinosa za Hrvatsku obrtničku komoru (HOK) za više od 50 posto, što je korak do dobrovoljnog članstva. Maras se i dalje zalaže za dobrovoljno članstvo, ali kako je u vladajućoj koaliciji bilo rasprava treba li s ono uvesti odmah ili postupno, predloženo je rješenje da se komorski doprinos smanji za više od 50 posto.
Uz smanjivanje doprinosa, predlaže se i ukidanje odgovornosti obrtnika cjelokupnom imovinom, prijenos obrta za života obrtnika itd.
Vlada će odlučivati i o prijedlogu Ministarstva zdravlja da se razmjerno smanje plaće zdravstvenim djelatnicima koji su u listopadu sudjelovali u štrajku, za sate koje su proveli u štrajku.