Na ljude prelazi preko sline koju proizvodi komarac prilikom ugriza, nakon čega odlazi u jetru i na koncu u crvena krvna zrncima. Ponovno se u njima proizvodi i iskače van, uzrokujući simptome vrućice i znojenja. Diljem svijeta se svake godine zabilježi 500 milijuna slučajeva malarije, od kojih jedan milijun završava smrću.
Stoga nekoliko skupina znanstvenika radi na iznalaženju načina kojim bi se GM tehnologijom borilo protiv bolesti. Genetski modificirani komarci proizvodit će u svojoj utrobi sastojak otrova škorpiona kojim će se boriti protiv malaričnih nametnika, tvrde istraživači. Međutim, nekolicina stručnjaka upozorava na moguću opasnost od naoružavanja kukaca bilo čime što može putem ugriza ugroziti zdravlje i živote kukaca.
Meksički istraživači pronašli su način koji omogućava voćnoj muhi da u utrobi proizvodi proteinski sastojak škorpionskog otrova. Prema tome, kada se malarični paraziti nađu u utrobi kukaca, koja je njihovo uobičajeno stanište, otrov zaustavlja rast velike većine. Znanstvenici vjeruju da se genetska modifikacija može izvršiti i nad komarcima koji prenose malariju. Pretpostavljaju da će se stoga što nezaraženi komarci žive dulje od zaraženih, modificirani lakše razmnožavati i tako nadvladati obične komarce koji prenose malariju. Nasuprot tome mišljenju, profesor Chris Curtis koji je stručnjak na području medicinske entomologije, tvrdi da ionako samo vrlo malen dio populacije običnih komaraca prenosi malarične parazite, ionako je malo vjerojatno da će njihovi GM oblici utjecati na njihovo istrebljivanje.
