VLADA PRIPREMA NERADNU NEDJELJU? /

Trgovci će odmarati, ali što je s ostalim radnicima? 'Moraju napraviti ovo, to je civilizacijski doseg'

Image
Foto: Boris Scitar/Pixsell

Zakonske izmjene koje navodno priprema država, kad je riječ o ograničenju rada nedjeljom, rezultat su sindikalnih pritisaka zbog rada u trgovačkom sektoru.

3.10.2018.
13:46
Boris Scitar/Pixsell
VOYO logo

Ministarstvo gospodarstva pokrenulo je inicijativu kojom bi se zakonom ograničio rad nedjeljom, a eventualne zakonske izmjene su zasad sveobuhvatne. Informacija je to nedavno objavljena u Jutarnjem listu koja iz Ministarstva do danas nije službeno potvrđena, dok su se neslužbene informacije o njoj mogle čuti i u drugim ministarstvima koje rade na istom projektu.

Posebnu pozornost vijest je privukla uprvo zbog onog "sveobuhvatnog" dijela jer bi, pretpostavlja se, on trebao obuhvatiti ne samo rad nedjeljom u trgovačkim centrima nego i u ostalim sektorima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
VLADA PRIPREMA ZABRANU RADA NEDJELJOM? /

Tri ministarstva rade na prijedlogu izmjena zakona, trgovci podijeljeni

Image
VLADA PRIPREMA ZABRANU RADA NEDJELJOM? /

Tri ministarstva rade na prijedlogu izmjena zakona, trgovci podijeljeni

Sindikati vjeruju kako su njihovi pritisci urodili plodom

No, iako ih nitko o tome nije izvijestio pa su opet sve doznali samo iz medija, sindikati vjeruju kako je to što Ministarstvo radi upravo na tragu njihove inicijative i pritisaka da se zabrani rad nedjeljom trgovcima. "Mi smo razgovarali još s ministricom Dalić i ona nam je obećala da će to pitanje riješiti, no novi ministar, koji sad više nije novi, još nas nije zvao.

Tražili smo po tom pitanju i sastanak s premijerom Plenkovićem, no ni od toga nema ništa. Tako se samo nadamo da se ozbiljno time bave i da nisu podlegli krupnom kapitalu", kaže nam Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata ističući kako se inicijativa nekoliko sindikata, udruženja i vjerskih zajednica pozvala, između ostalog, i na ugovore sa Svetom Stolicom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pritom ističe kako mnogi kažu da unatoč činjenici da im je nedjelja plaćena, nema tog novca koji može platiti vrijeme koje mu netko oduzima od obitelji i dana kada drugi supružnik ne radi te kada ne rade ni vrtići. "Ne mora se obitelj razbijati kako bi netko zaradio", zaključuje.

A što s drugima koji rade nedjeljom?

Na našu konstataciju da obitelji imaju i primjerice konobari, djelatnici sportskih ustanova, ali i oni čiji je rad doista nužan i nedjeljom poput liječnika i vatrogasaca i pitanje što sindikati očekuju od zakonskih izmjena jer prema sadašnjem ZOR-u poslodavac za rad nedjeljom nekome plaću može uvećati i tek za kunu i reći da je ispoštovao zakon, Sever ističe kako bi se situacija mogla urediti tako da se propiše koje su to djelatnosti koje nedjeljom moraju raditi, zakonski definira dodatna naknada, uredi se kako će se to plaćati te propiše da to ne bude niz radnih nedjelja zaredom i slično. No, prije svega ukazuje na sklapanje kolektivnih ugovora s poslodavcima.

"Zemlje koje su uređene imaju kolektivne ugovore, to je pitanje civilizacijskog dosega jer njihovim poslodavcima ne pada na pamet da te kolektivne ugovore ne poštuju", podsjeća dodajući kako će se to i u Hrvatskoj morati rješavati i na taj način.

Kolektivni ugovori odgovor na sve?

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Mladen Novosel, pak, ukazuje kako u trgovini radi više od 90 posto žena te da bi se samo rješenjem njihova pitanja obuhvatio veliki dio ženske populacije koja nedjeljom ne bi trebala raditi. A potom se također poziva na kolektivne ugovore koji uređuju radno materijalna prava u drugim zemljama, a kojima je, kaže, pokriven i državni sektor u Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ostalima preporučuje isto, sindikalno organiziranje te pritisak na poslodavce s ciljem potpisivanja kolektivnih ugovora. Potom se, kaže, može utjecati da određeno ministarstvo svojom odlukom određeni kolektivni ugovor proširi na cijeli sektor.

Ipak priznaje da kolektivni ugovori ni trgovkinje nisu doveli do bolje naknade za rad vikendom jer su, kako kaže, njihove plaće ionako oko tri do četiri tisuće kuna pa im niti jedan trgovački lanac ne može ponuditi dovoljnu naknadu da bi radile na obiteljski dan. Uz to, ne postoje propisane kazne za kršenje kolektivnih ugovora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na milosti države i poslodavaca

Pitanje o "sveobuhvatnosti" novih zakonskih izmjena postavili smo i Ministarstvu gospodarstva, no do zaključenja teksta nismo dobili odgovore pa tako nismo uspjeli doznati pripremaju li se zakonske izmjene za trgovački sektor i hoće li one i na koji način obuhvatiti druge privatne sektore u kojima zaposlenici rade i nedjeljom. To bi znatno olakšalo situaciju svima koji bi, kako Vlada sada planira, u Hrvatskoj morali raditi do čak 67. godine!

U međuvremenu, mogu tek računati na dobru volju poslodavaca poput direktorice tvrtke Logic Marketing Renate Šeparić Petak, koja je poštujući ZOR, izašla u susret svojim zaposlenicima odlučivši se za eksperiment četverodnevnog radnog tjedna s preraspodjelom radnih sati, a s ciljem da njezini zaposlenici više vremena provedu s obiteljima i imaju mogućnost obavljati sve ono što trebaju u državnim službama koje ne rade u poslijepodnevnim satima i vikendima.

Svi oni koji nisu ni te sreće, mogu samo sanjati o švedskim idejama uvođenja šestosatnog dnevnog radnog vremena, jer ni one prema riječima naših sindikalista, unatoč razvoju tehnologije rada i digitalizacije, nisu nimalo realne u Hrvatskoj u tako skorije vrijeme.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo