Raspravu o radu nedjeljom i blagdanima jedna je općina presjekla te je uvela neradnu nedjelju. Riječ je o Općini Ivankovo u Vukovarsko-srijemskoj županiji kojoj je načelnik Marko Miličević, umirovljeni brigadir HV-a s Nezavisne liste, izvještava Slobodna Dalmacija.
Marko Miličević, načelnik općine koja broji oko 8 tisuća stanovnika, tvrdi da nije nikoga ni na što prisiljavao. Sve je dogovoreno u razgovoru s jedanaest trgovačkih centara i pekarnica.
"Nikakvih uvjetovanja niti nagodbe nije bilo. Analizirali smo trgovački sektor na području naše općine i zaključili da nikakve štete neće biti za trgovce i pekare koji ne rade nedjeljom, poslali smo pismo namjere vlasnicima, pozvali ih na razgovor i oni su prihvatili naše argumente", rekao je Miličević za Slobodnu Dalmaciju.
Crkva i vjerske organizacije nemaju veze s inicijativom koju smatra civilizacijskim postignućem
"Inicijativa je naša, iza nje nije stajala ni Crkva niti neke vjerske udruge, jednostavno smo željeli našim građanima omogućiti barem jedan dan odmora, koji će posvetiti svojoj obitelji, obavljanju vjerskih dužnosti, izletu ili spavanju, nama je svejedno. Smatram da je tu riječ o civilizacijskom postignuću, dostojanstvu građana i osnovnoj humanosti, a ako se kao narod već smatramo velikim kršćanima, onda takve vrijednosti moramo i prihvatiti", kaže Miličević.
U Općini Ivankovo u kojoj se ne radi već treću nedjelju, navodno, nitko nema prigovora na takvo stanje stvari.
"Već godinama se pokušava na državnoj razini postići dogovor oko neradnih nedjelja i blagdana, svi znaju kako su prisiljavanjem na neprekidni rad bez ijednog slobodnog dana ugrožene ponajviše radnice u trgovinama. Doista mi je bilo potresno iskustvo slušati priču jedne gospođe koja mi se pojadala da se na Veliku Gospu, a znamo što taj blagdan znači našim vjernicima, ne može pomoliti niti u jednom marijanskom svetištu jer uvijek radi. To nije pošteno ni ljudski", smatra Miličević.
Predlaže da se jedinicama lokalne samouprave mogući samostalna odluka o radu nedjeljom
"Znamo i da su neradna nedjelja, pa čak i subota uvedene u pola zemalja Europske unije i opet se kod nas ne može postići konsenzus na državnoj razini. Pa ako ne može tim putem, onda bi bilo dobro da Vlada RH predloži zakon kojim bi se jedinicama lokalne samouprave omogućilo da procijene što je za njihove stanovnike najbolje", kaže Miličević koji će premijeru Plenkoviću uputiti inicijativu za promjenu zakona o ovom pitanju.
Miličević, koji misli da su njegovi građani sada sretniji, mišljenja je da se nikome ništa neće dogoditi ako jedan dan bude neradan i da hrvatsko gospodarstvo o tome ne ovisi. Mišljenja je da je prije riječ o tržišnoj borbi, pa nitko ne želi prvi odustati od rada nedjeljom, ali bi, vjeruje, slijedili primjer onih koji bi to prvi napravili.
S takvim potezom slaže se član uprave obiteljske tvrtke Neven Pivac koji je uvjeren da bi neradne vikende podržala većin hrvatskih trgovaca, što zbog humanih razloga, što zbog nedostatka radne snage zbog velikog iseljavanja iz Hrvatske. S druge strane oni koji su ostali ne žele raditi za niske plaće.
"Mi u proizvodnji i trgovini uočavamo što je problem, davanja državi za svakog radnika toliko su velika da je nemoguće pozitivno poslovati. Jedno od rješenja je kad poslodavac želi povećati plaću radniku da se ne povisuju davanja državi jer jednostavno ne možemo namiriti i jedno i drugo. Poseban je problem kad želite pokrenuti ili održati proizvodnju u manjim sredinama poput Vrgorca ili Imotskog; davanja su vam ista kao u Splitu i Zagrebu, to je nemoguće", rekao je Pivac koji je uvjeren da će neradne nedjelje ubrzo postati praksa u cijeloj Hrvatskoj.
Fra Vuleta smatra da rad nedjeljom ima negativne učinke na cjelokupni društveni život
Miličevićevom inicijativom zadovoljan je i veliki zagovornik prava radnika na odmor, fra Bože Vuleta, čelnik Franjevačkog instituta za kulturu mira i jedan od osnivača hrvatskog Saveza za nedjelju.
Vuleta je mišljanja da su razlozi egzodusa "nesigurni oblici rada; najčešće neplaćeni ili potplaćeni prekovremeni sati, radnik mora biti na raspolaganju 24 sata sve dane u tjednu", pri čemu sektor trgovine prednjači po negativnostima.
"Rad nedjeljom ima negativne učinke na cjelokupni društveni život, počevši od obiteljskoga preko kulturnoga sve do sportskoga i općeg zdravljapojedinaca, a u svemu tome najviše je pogođena ženska radnička populacija. Žene su općenito slabije plaćene, među onima koji rade nedjeljom najviše je žena, rade u kadrovski podkapacitiranim poslovima, zbog odlaska na porodiljni dobivaju otkaze", smatra fra Vuleta, koji je uvjerenja da bi nedjelja postala neradna kad bi poslodavci bili primorani taj rad plaćati više ili dodjeljivati slobodne dane nakon radnog vikenda.
"U Njemačkoj su neke jedinice lokalne samouprave pokušale obratni proces od ovog koji navodite, dale su na slobodu poslodavcima da odluče hoće li raditi nedjeljom, no na inicijativu njemačkog Saveza za nedjelju država je reagirala i zakon je izmijenjen pa je na razini cijele države nedjelja ostala neradna. Znači može se, ne treba odustati od cilja", zaključuje fra Bože Vuleta za Slobodnu Dalmaciju.
