Klijent jedne banke koji je podigao kredit u eurima s kamatom od 9,60 posto, a koji je ujedno i dugogodišnji uredni platiša došao je u banku kako bi se, vidjevši brojne reklame novih nenamjenskih kredita koje nude kamatu od 7,50 i 8 posto, raspitao mogu li i njemu izaći u susret s takvom mogućnošću. Bankarska službenica mu odmah odgovara negativo i upozorava da postoji ugovor koji je potpisao. No, klijent ne odustaje, pa traži šefa poslovnice.
Pritom veli: "Ma znam da sam potpisao, jednom davno sam potpisao za kamatu koju su sudovi proglasili nezakonitom, a bila je promjenjiva odlukom banke. Nikad je niste smanjili nego ste je samo podizali, pa ste je opet kasnije privezali uz Euribor za koji ste se sami odlučili, pa je vaša marža u toj mojoj kamati od 9,60 posto veća od tih devet posto. Ne prosim ništa nego objašnjavam situaciju, znate ugovori su dvostrani, postoje i aneksi ugovora, dobra volja i slično, ima banka i VIP, posebne klijente. Zašto vam uredni i vjerni platiše ne bi bili važni klijenti? Oni koji godinama uredno vraćaju kredite, bez obzira koliki iznosi bili, kad se sve spoji znače milijune kuna ili eura. Kako vam drago."
Zatvaranje starog novim kreditom
Tada mu službenica pojašnjava da nižu kamatu može dobiti samo ako podigne novi kredit, uz novi ugovor, novu naknadu za obradu kredita, troškove kod javnog bilježnika, novu riziko policiju ili dva jamca, nove potvrde... Uz novi ugovor obvezno ide i sve novo, neovisno što neke stvari klijent već ima u starom kreditu. "Eh, da. Još da ne zaboravim, da biste dobili nižu kamatu, morate dignuti novi kredit, a njim ćete vjerojatno zatvoriti stari s višom kamatom. Zato morate platiti naknadu za prijevremenu otplatu glavnice starog kredita dignutog prije 2010. koja je u vašem ugovoru četiri posto od preostale glavnice...", zaključuje službenica pokazujući mu da će se sve svesti na isto.
Novi kredit, isti trošak
Tu teoriju potvrđuje i novinarka Slobodne koja je sama prošla mogućnost prelaska na drugi "povoljniji" kredit i kojoj su izračunavali koliko bi je to sve koštalo. Ispostavilo se jednako.
"Razlika između stare i nove rate iznosila je nekoliko lipa. Upitah ih jesu li nešto pogriješili. Ne, nisu. Tolika je rata ispala kad su na moju glavnicu koju im dugujem dodali naknadu za prijevremenu otplatu te glavnice koju otplaćujem njihovim novim kreditom, naknadu za obradu kredita i novu policu riziko osiguranja koju prodaje njihovo osiguranje. Na moje pitanje po čemu je meni onda ta niža kamata povoljnija i kakvu to korist imam, lijepo su mi objasnili da ratu mogu smanjiti ako produljim rok otplate", piše novinarka navodeći kako banke Hrvatima kao naivnim ovčicama nude navodno povoljnije kredite koji to nisu.
Svjesne su one, piše novinarka, da svoje potpisane obveze moraju podmirivati "ne očekuju čudo, ali niti ponude koje nemaju s dobrom voljom nikakve veze."
