Idućeg ponedjeljka uvodi se obvezno iskazivanje cijena u dvojnim iznosima, kunama i euru, a od 1. siječnja, svi iznosi, transakcije, osiguranja, krediti i ostalo automatski će se pretvoriti u eure, prema fiksnom tečaju, bez naknade, prema tečaju koji znamo napamet – 7,53450. No euro pada, a dolar raste pa se postavlja pitanje je li možda oportunije eventualnu štednju pretvoriti u neku drugu valutu.
Odnos dolara i eura građanima malo znači
"Oni koji štede u eurima imaju sigurnu valutu, zaštićenu valutu i to što će malo manje vrijediti u odnosu na dolar njima ništa ne znači. Zašto? Jer je to sada njihova domicilna valuta i štednja u eurima je sigurna štednja, to je najvažnije", kaže bivši ministar financija Slavko Linić za N1.
Banke tvrde da za sada ne bilježe porast valutnih konverzija. I procjenjuju da će se klijenti doista "igrati" s dolarom i drugim valutama. Kratkoročno, tu je mogući dobitak, potvrđuje financijski savjetnik Damir Brajković. Ali nakon njemačke marke jedina "naša" prava domaća valuta je – euro.
Najteže onima s najmanjim primanjima
"Znači, u eurima Hrvati već znaju dosta računati, nažalost, oni koji su imali niža primanja nisu se nikad susretali s eurima. Njima će najteže biti prilagoditi se sada tom dvojnom iskazivanju i prelasku na tu novčanu jedinicu. Nažalost, oni neće ni imati mogućnost štednje jer jedva preživljavaju i krpaju kraj s krajem", kaže financijski savjetnik Brajković.
Zamke trgovaca
Kako bezbolno premostiti taj prelazak, sigurnu konfuziju i eventualno varanje građana od trgovaca? Građani moraju biti aktivni i informirati se o svojim pravima, savjetuju udruge potrošača. "Najveća opasnost postoji u neinformiranim trgovcima, koji bez obzira na to što znaju da su kazne velike neće poštivati pravila, neće poštivati Zakon o prelasku na euro, neće poštivati etički kodeks i neće poštivati one najosnovnije trgovačke užance, odnosno da ne primjenjuju nepoštenu poslovnu praksu", upozorava Marko Paripović, predsjednik Udruge Potrošački centar Rijeka.
