Od 1.siječnja Hrvatska prelazi na euro, a u mjesecima koji dolaze očekuje se velik priljev kuna u banke, javlja HRT. Prema procjeni HNB-a građani "u čarapama" drže oko 35 milijardi kuna, a njihovi depoziti kontinuirano rastu. No, ono od čega svi strahuju je slabljenje eura koji Hrvatska uvodi s početkom iduće godine.
Gužvi u bankama za sada još nema. "Sigurno se u idućim mjesecima može očekivati pojačani interes građana za polaganjem gotovog novca na račune, s obzirom da se sama konverzija u euro vrši automatski, dakle na najlakši mogući način kad su sredstva građana na računima, savjet bi bio svakako ne čekati kraj godine", rekao je Dario Gabrić, glasnogovornik Erste banke.
Većina kuna iz čarapa pretvarat će se u euro, a ne u neku drugu valutu. Već sada je 80% štednje u euru, no vrijednost ušteđevine nezaustavljivo se topi zbog inflacije. U odnosu na američki dolar, euro je na povijesno najnižim razinama.
Važne i referentne kamatne stope
"Već više od 2 desetljeća se euro i dolar približavaju po tečaju. Radi se zapravo o strukturnim promjenama, na američkom tržištu je došlo do ubrzavanja te 4. industrijske revolucije koja je privukla ogroman globalni kapital i potražnja za dolarom je jačala", ističe ekonomski analitičar Damir Novotny.
Daljnje kretanje tečaja eura i dolara, ovisit će i o referentnim kamatnim stopama, a njihovim dizanjem nastoji se zauzdati inflacija. Vladimir Arčabić s Katedre za makroekonomiju i gospodarski razvoj na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu pojašnjava da Europska središnja banka ima složeniji problem, zbog rata u Ukrajini, ali i zbog energetske krize. "Oni se boje ako dođe do dizanja kamatnih stopa, onda bi to moglo dovesti i do toga da dođe do nekakve neželjene recesije. Naime, uvijek dizanje kamatnih stopa na neki način hladi potražnju i onda dolazi do smanjenja usporavanja, cijena", pojašnjava.
