Dok se u Europi vode rasprave o tome što je svježe meso, kod nas na police mahom dolazi ono ono pred istekom roka, neovisno je li svježe ili zamrznuto
Otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju uvoz mesa se povećao, a našim proizvođačima tržište preuzimaju oni iz istočne Europe koji su svoje cijene snizili zbog ruskog embarga. Tako sada svoje velike viškove plasiraju u naše prodavaonice koje prodaju poljske pileće filee za dva eura po kilogramu, teletinu i govedinu po tri, deset jaja za pola eura, ali i druge proizvode poput mliječnih često ispod proizvođačke cijene. Hrvatska je postala eldorado za uvoz jeftine hrane kojom stranci prazne svoja skladišta viškova i pune naše police u prodavaonicama.
Sve je palo s 2012.
Prema podacima Croatiastočara u 2015. ostvarena je najveća negativna izvozno-uvozna bilanca od 415 milijuna eura, što je povećanje za 55 posto u odnosu na negativnu bilancu iz 2012. pa je pokrivenost izvoza uvozom u 2015. pala na 32 posto u odnosu na 39 posto ostvarenih u 2012. godini.
U 2012. svježeg pilećeg i purećeg mesa uvezeno je 6762 tone, a lani je taj uvoz iznosio čak 50.917 tona, a primjerice uvoz sira gotovo je udvostručen i skočio je s 36 na 67 tisuća tona. Hrvatska je i europski rekorder u uvozu svinjetine, piše Jutarnji list. Godine 2010. u klaonicama je bilo proizvedeno 88.430 tona svinjetine, ukupna se domaća proizvodnja procjenjivala na 147.000 tona, a uvoz je bio 43.828 tona. Nakon ulaska u EU 2014. godine iz klaonica je izašlo 68.557 tona, proizvodnja je bila 96.000 tona, a uvoz je bio gotovo udvostručen i iznosio je čak 80.253 tone.
Pogleda li se 2012. godina, proizvodnja svinjskog mesa pala je za 30 tisuća tona, uvoz je porastao za 40 tisuća tona. Kad je riječ o govedini bilježi se rast uvoza za 3000 tona u lanjskoj godini u odnosu na godinu ranije, a čak 11 tisuća tona više nego pretpristupne 2012. Uvoz peradi lani je bio veći za 2 tisuće tona u odnosu na 2015., a u odnosu na 2012. za 10.000 tona.
Deficit unatrag pet godina
Unatrag pet godina izvezli smo mesa i mesnih prerađevina tek ze vrijednost od 659 milijuna eura, dok smo istovremeno uvezli količinu tešku 2,7 milijardi eura. Tako se deficit penje na čak 1,8 milijardi eura. Sve u svemu, sa svinjskim mesom lani smo bili samodostatni 59 posto, s goveđim 75 posto, s mesom peradi 84 posto, s mesnim proizvodima 95 posto, a s kokošjim jajima 88 posto, navodi Jutarnji list.
Hrvatska je lani uvezla 87 tisuća tona svinjetine od čega najviše iz Njemačke (30.000 tona), a zatim iz Nizozemske (13.000 tona), Španjolske (9000 tona) i Poljske (7000 tona). Naš izvoz bio je manji za 7 tisuća tona.
Uvoz govedine lani je porastao za 16 posto: uvezeno je 20.000 tona - najviše iz Nizozemske, potom Poljske i Njemačke, ali i kod nas proizvedeno 45.000 tona. Kad je riječ o peradi, viškove po dampinškim cijenama kojima je teško konkurirati prodaju Poljska i Mađarska. Problem je, pak, u deklaraciji i svježini mesa jer koliko ono može biti sviježe ako putuje tisuće kilometara. Dok se u Europi vode rasprave o tome što je sviježe meso, kod nas na police mahom dolazi ono ono pred istekom roka, neovisno je li sviježe ili zamrznuto.