Neprovođenje obveznog pregleda mesa na trihinelu, meso bez sljedivosti, odnosno nepoznata podrijetla, životinje bez obveznih oznaka i propisane dokumentacije čime im se nije moglo utvrditi podrijetlo - samo je dio prekršaja otkrivenih u prošlotjednoj akciji Veterinarske inspekcije Ministarstva poljoprivrede i Mobilne carinske jedinice Ministarstva financija u više mesnica i klaonica na području Zadarske, Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije. Prilikom pregleda zaplijenjeno je 1,2 tone mesa, a dvjema klaonicama zabranjen je rad.
Prije dvije godine u akciji "Južna granica" na jugu zemlje zapijenjeno je, pak, 4,5 tona mesa te je razbijen lanac ilegalne trgovine pa se sada postavlja pitanje zašto se baš ondje toliko "češlja" kad se najintenzivnija proizvodnja odvija na sasvim drugom kraju zemlje, u Slavoniji.
Direktor Croatiastočara Branko Bobetić ističe kako su jadranske županije pune malih kaonica kojih u Slavoniji toliko nema, a primjerice đakovački mesar Marko Vrhovac vjeruje da je na južno tržište mahom plasirano meso iz BiH s kojom je granica "meka". Vrhovac pritom ističe kako hoteli uglavnom uzimaju smrznuto meso iz inozemstva, dok za domaćim posežu dio restorana i mali obiteljski hoteli.
Proizvodnja u Slavoniji, male klaonice na moru - gdje je tu logika?
U Ministarstvu poljoprivrede, pak, navode kako su se usmjerili na jug zbog velikog broja turista i potrošača te povećanog rizika kvarenja mesa zbog visokih temperatura, ali i zbog nepovoljne epizootiološke situacije vezano uz širenje zaraznih bolesti životinja.
Bobetić također postavlja pitanje kako to da je većina klaonica na jugu dok se meso uzgaja u Slavoniji. Zbog troškova transporta, veli, i to baca veliku sjenu na sve i postavlja pitanje što se sve kolje u malim klaonicama. Pritom upozorava da kod papkara i peradi postoji sivo tržište.
"Možda je u manjem obujmu kod junadi, krava i svinja, no postoji kod teladi, a pogotovo kod pilića. Kod prvih pet najvećih klaonica u nas svaki dan se u komad zna koliko je pilića ušlo, koliko izišlo, a kod manjih klaonica to se zlorabi, pa nam je izvan sustava kontrole čak šest do osam milijuna komada u odnosu prema zaklanim pilićima, a registrirano klanje je 36 milijuna komada", govori Bobetić za Glas Slavonije.
Nastavak akcije
Predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske Goran Janča smatra kako iza svega stoji prodaja na crno, jer vjeruje da nitko ne bi namjerno stavljao neprovjereno meso na tržište.
No, u Ministarstvu kažu da je jug tek početak i da će svoju akciju proširiti i na ostatak zemlje, a posebno ondje gdje postoji sumnja u zakonitost poslovanja. "Analizom informacija iz računalnih baza podataka Ministarstva poljoprivrede uočen je veći broj nedovršenih prometa goveda prema istim subjektima te neobavljanje klanja svinja - u špici turističke zone kada je potrošnja mesa velika, a evidentirane su i nelogičnosti u otpremi nusproizvoda životinjskog podrijetla. Također, kriteriji odabira objekata za inspekcijski nadzor su i informacije dobivene s terena te po prijavama građana, podaci dobiveni od drugih službi, poput Carinske uprave koja je utvrdila nesukladnosti tijekom cestovnog nadzora prijevoznika stoke. Dakle, inspekcijski nadzor nastavlja se i u drugim županijama sukladno godišnjem planu jer kontrola zdravstvene ispravnosti mesa i mesnih proizvoda na našem tržištu ima osnovu i prioritet radi zaštite zdravlja potrošača", navode iz Ministarstva.
