Europska središnja banka (ESB) u četvrtak je povećala tri ključne ključne kamatne stope za 25 baznih bodova.
Inflacija se smanjuje, ali se predviđa da će predugo ostati pretjerano visoka, navodi ESB u svom priopćenju te naglašava da se odlučno zalaže za što skoriji povratak inflacije na srednjoročni cilj od 2 posto.
U makroekonomskim projekcijama iz lipnja stručnjaci Eurosustava predviđaju da će prosječna stopa ukupne inflacije u 2023. iznositi 5,4 %, u 2024. 3,0 % i u 2025. 2,2 %.
Pokazatelji temeljnih cjenovnih pritisaka i dalje su snažni, premda postoje određene naznake slabljenja nekih od tih pokazatelja.
Smanjene projekcije gospodarskog rasta
Stručnjaci Eurosustava revidirali su naviše projekcije inflacije bez energije i hrane, posebno za ovu i sljedeću godinu, zbog prošlih iznenađujućih porasta i utjecaja snažnog tržišta rada na brzinu dezinflacije.
Sada predviđaju stopu inflacije bez energije i hrane od 5,1 % u 2023. te njezino smanjenje na 3,0 % u 2024. i 2,3 % u 2025.
Stručnjaci Eurosustava neznatno su smanjili projekcije gospodarskog rasta za ovu i sljedeću godinu. Sada predviđaju da će gospodarstvo rasti po stopi od 0,9 % u 2023., 1,5 % u 2024. i 1,6 % u 2025.
Porasli troškovi zaduživanja, usporen rast kredita
Istodobno se naša prošla povećanja kamatnih stopa snažno prenose na uvjete financiranja i postupno utječu na cijelo gospodarstvo. Snažno su porasli troškovi zaduživanja i usporio se rast kredita.
Pooštreni uvjeti financiranja među glavnim su razlozima predviđanja o daljnjem smanjivanju inflacije prema ciljnoj razini jer se očekuje da će u sve većoj mjeri slabiti potražnju.
Upravno vijeće ESC-a potvrdilo je da od srpnja više neće provoditi reinvestiranje u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira.
Povijesno niska razina nezaposlenosti
Gospodarska aktivnost u europodručju stagnira u posljednjih nekoliko mjeseci, navodi se u Izvješću ESB-a.
Gospodarski rast vjerojatno će u kratkoročnom razdoblju ostati slab, ali će jačati tijekom godine usporedno sa smanjivanjem inflacije i daljnjim otklanjanjem poremećaja opskrbe, navodi se dalje.
Stanje u različitim sektorima gospodarstva nije ujednačeno: aktivnost u sektoru prerađivačke industrije i dalje slabi, dok je uslužni sektor i dalje otporan.
Tržište rada i dalje je izvor snage. U prvom tromjesečju ove godine otvoreno je gotovo milijun novih radnih mjesta i stopa nezaposlenosti u travnju je bila na povijesno niskoj razini od 6,5 %.
Usporedno sa smanjivanjem energetske krize, vlade bi trebale hitro i usklađeno ukidati povezane mjere potpore kako ne bi pridonijele povećanju srednjoročnih inflacijskih pritisaka, što bi dovelo do potrebe za snažnijim odgovorom monetarne politike, upozorava ESB.
Inflacija cijena hrane i dalje visoka
Inflacija se nastavila smanjivati u svim skupinama dobara i usluga, i to sa 7,0 % u travnju na 6,1 % u svibnju.
Nastavio se trend smanjenja inflacije cijena energije, a inflacija cijena hrane, iako je ponovno pala, i dalje je visoka, na razini od 12,5 %.
Inflacija bez energije i hrane smanjila se drugi uzastopni mjesec, s 5,6 % u travnju na 5,3 % u svibnju. Inflacija u skupini dobara nastavila se smanjivati, i to sa 6,2 % u travnju na 5,8 % u svibnju. Inflacija u skupini usluga smanjila se prvi put u nekoliko mjeseci, i to s 5,2 % na 5,0 %. Pokazatelji temeljnih cjenovnih pritisaka i dalje su snažni, premda postoje određene naznake slabljenja nekih od tih pokazatelja.
Prethodna povećanja troškova energije i dalje pridonose rastu cijena u cijelom gospodarstvu. Na rast inflacije, posebno u uslužnom sektoru, i dalje utječe potisnuta potražnja u uvjetima ponovnog otvaranja gospodarstva.
Pritisci na plaće, koji su djelomično posljedica jednokratnih isplata, sve su važniji izvor inflacije. U prvom tromjesečju ove godine naknada po zaposlenom porasla je za 5,2 % a dogovorene plaće za 4,3 %.
Poduzeća u određenim sektorima uspjela su održati relativno visoke razine dobiti, osobito u onima u kojima je potražnja veća od ponude.
I dalje neizvjesno
Izgledi za gospodarski rast i inflacijski izgledi i dalje su vrlo neizvjesni, navodi ESB.
Među negativnim rizicima za gospodarski rast spominju se rat u Ukrajini i povećanje širih geopolitičkih napetosti. Do sporijeg rasta moglo bi doći i ako učinak monetarne politike bude snažniji nego što se sada predviđa.
Među pozitivnim su rizicima za inflaciju mogući novi pritisci na rast troškova energije i hrane, koji su također povezani s ratom u Ukrajini.
Rastu inflacije u srednjoročnom razdoblju mogla bi pridonijeti povećanja plaća i profitnih marži koja su veća od predviđenih.
Povećanju pozitivnih rizika za inflaciju pridonose i nedavno sklopljeni sporazumi o plaćama u više država.
Do bržeg smanjenja inflacije moglo bi doći zbog novih napetosti na financijskim tržištima, slabije potražnje i manjih cjenovnih pritisaka te bržeg prijenosa smanjenja cijena energije i manjih povećanja cijena hrane na druga dobra i usluge u odnosu na sadašnja predviđanja.
Pad cijena nekretnina može pogoršati zaduživanje i nezaposlenost
Uvjeti financiranja za banke su pooštreni, a krediti poduzećima i kućanstvima sve su skuplji. U travnju su kamatne stope na kredite dosegnule najvišu razinu u više od deset godina: kamatne stope na kredite poduzećima iznosile su 4,4 % a kamatne stope na hipotekarne kredite 3,4 %.
Zbog pooštrenih uvjeta financiranja sve su veći troškovi financiranja za banke i kreditni rizik povezan s neotplaćenim kreditima. Ti bi čimbenici, zajedno s nedavnim napetostima u bankovnom sustavu SAD‑a, mogli prouzročiti sistemski stres i smanjiti gospodarski rast u kratkoročnom razdoblju.
Na otpornost financijskog sektora nepovoljno djeluje i pad na tržištima nekretnina, koji bi mogli pogoršati veći troškovi zaduživanja i rast nezaposlenosti.
Banke europodručja istodobno imaju dobre kapitalne i likvidnosne pozicije, što umanjuje rizike za financijsku stabilnost. Makrobonitetna politika i dalje je prva linija obrane od rasta financijskih ranjivosti, navodi se u priopćenju ESB-a.
