Višak bankarskog novca, uključujući prekonoćne depozite koje drže na računima HNB-a, dosegnuo je jučer impresivnih 16,5 milijardi kuna, piše Večernji list. Istodobno je u prvih 11 dana siječnja prosječni višak kunske likvidnosti, prema podacima HNB-a, bio 15,2 milijarde kuna ili 6 milijardi kuna više od prosjeka za prosinac 2016. godine.
Novca ima puno, ali je potražnja za njim sramežljiva
No, dok je novca više no ikad, potražnja njim nije baš "nikad manja", ali je vrlo sramežljiva, piše Večernji. To ne znači da građani i tvrtke ne trebaju novac, već da ne apliciraju za njega službenim putem, zahtjevima za kredite.
Razlog tollikom novcu u optjecaju je u snažnoj kapitaliziranosti banaka, a i time što je HNB nedavnom intervencijom u prosincu, kada je kupio 438,3 milijuna eura, upumpao u sustav više od 3,3 milijarde kuna kako bi zaustavio pritisak na jačanje tečaja kune.
"Likvidnost jest golema, ali s obzirom da još ne uzrokuje inflatorne pritiske, a tečaj je razmjerno stabilan, HNB može nastaviti s takvim mjerama. Potražnja je, s druge strane, prilično skromna, a da bi se pojačala, s dužničke su strane ipak potrebna dugoročnija očekivanja oporavka tržišta rada", kazala je za večernji list Zrinka Živković Matijević iz RBA.
Predviđa se rast kredita, ali i rizik mogućeg 'balona'
Analitičari očekuju u ovoj godini posve blagi rast kreditiranja građana, no veću potražnju poduzeća koja su se dosad više zaduživala izravno u inozemstvu u eurima. To bi, po njihovom mišljenju, moglo apsorbirati višak likvidnosti.
Hrvoje Stojić, direktor ekonomskih istraživanja u Addiko Banci prognozira umjereno ubrzanje rasta kredita za 4 do 5 posto, ponajviše potrošačkih. Otprilike isto prognozira i Alen Kovač iz Erste banke, dok u Splitskoj banci ističu da su već lani zabilježili snažniju potražnju za kreditima u korporativnom sektoru, ali i ukupan pad plasmana zbog otpisa loših kredita.
Sličan trend očekuju i ove godine, kao i lagani rast kredita građanima. No, pitanje je gdje će na koncu završiti višak novca ako ne bude snažnijeg kreditiranja. Neki u tome vide rizik mogućeg "balona" - nekretninskog, dioničkog, pa čak i obvezničkog.
