Naše su banke pri samom vrhu Europske unije po neto kamatnom prihodu, koji predstavlja razliku između kamatnih prihoda banke i rashoda za plaćanje kamata na depozite građanima i poduzetnicima.
Na primjer, razlika između kamatnih stopa na nove stambene kredite i depozita stanovništvu u rujnu ove godine iznosila je 3,8 posto i bila je treća po visini među zemljama EU, dok je razlika između kamatnih stopa na nove kreditne poslove i depozita poduzećima bila na razini od 2,8 i također je dobila “brončanu” medalju za položaj na europskoj kamatnoj tablici, piše Jutarnji list.
Isti kredit, veće kamate
Prema tome, u Hrvatskoj, dužnik stambenog kredita od 50.000 eura na 15 godina na koncu plati isti kredit čak 10.000 eura više nego u Italiji. Naime, u Zagrebačkoj banci je kamata na takav kredit 4,8 posto, a majci banci UniCredit 2,49 posto, pa tako ukupan kredit u Zabi iznosi 70.542 eura, a u UniCreditu 60.120 eura (okvirni izračun).
Prema podacima Europske središnje banke, veću kamatnu maržu od hrvatskih banaka imaju Mađarska (3,4 posto), Bugarska (3,3 posto), Rumunjska (2,9) i Češka (2,84 posto), a odmah iza nas su Slovačka (2,79 posto), Cipar (2,74 posto), Poljska sa (2,3), Slovenija (2,2), Malta (2,1) i Grčka (2,1).
Najbolje u Finskoj
Najmanju maržu imaju Finska s tek 0,6 posto, Luksemburg sa 0,68 posto, Velika Britanija sa 0,9 posto, Švedska i Francuska sa 1 posto, dok Portugal ima 1,4 posto, a Španjolska 1,94 posto. Dakle, brojke govore da je kamatna marža Hrvatske u rujnu ove godine bila pet puta veća od Finske, zemlje s najmanjom maržom.
Kada je riječ o razlici između kamatnih stopa na nove stambene kredite i depozita stanovništvu, veću razliku imaju samo Mađarska i Bugarska (4,2 i 4,4 posto), dok su tik iza nas Irska (3,15 posto), Rumunjska (3,1 posto), te Poljska (3 posto), dok je Grčka na 2 posto. Najmanju kamatnu razliku imaju Finska (0,6 posto), Slovačka (0,8 posto), Italija (0,9 posto), Švedska (1,3 posto) i Francuska (1,4 posto). Po ovom kriteriju je Hrvatska od Finske “jača” sedam puta.
Glavni faktori
U HNB-u nisu željeli službeno komentirati podatke prema kojima je Hrvatska u vrhu zemalja po visini kamatne marže i razlici između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa. Poručili su kako se u obzir mora uzeti činjenica da su glavni faktori u tom kontekstu pripadnost eurozoni, rizičnost države koja se odražava u cijeni zaduživanja neke države, razina regulatornih i administrativnih troškova u bankarskom sektoru, kao i udjel teško naplativih kredita (NPL) u kreditnoj masi, te efikasnost pravosuđa.
Uz to, u kalkulaciju se mora uzeti i transformacija ročnosti, jer su depoziti u najvećem dijelu u Hrvatskoj kratkoročni, dok su krediti srednjoročni i dugoročni, pa razlika između ročnosti ima svoju cijenu. “
'Sve to se odražava na razinu aktivnih i pasivnih kamata i kamatne marže, a tome treba dodati i stupanj tržišne ponude i potražnje za kreditima', rekli su iz HNB-a za Jutarnji list.