Iako ne izgledaju impresivno, plavi kružići na komadu stakla slika su budućnosti. Zahvaljući timu s MIT-a, predvođeni hrvatskim znanstvenikom Marinom Soljačićem, prozirni zasloni mogli bi dobiti široku primjenu.
Trenutačno postoji nekoliko tehnologija prozirnih zaslona i svaka ima ograničenja jer je primjenjiva samo na svom polju.
"To uključuje organske prozirne reflektirajuće i fluorescentne zaslone. Ono što mi razvijamo nešto je što je jednostavno za implementaciju i relativno jeftino", pojasnio je Soljačić.
U slučaju zaslona Soljačića i suradnika, ekran se sastoji od transparentnog polimera u koji su ugrađene nanočestice. One selektivno raspršuju ciljanu valnu dužinu projiciranog svjetla.
Uz to, ovakvi zasloni jednostavni su za proizvodnju i jeftini, a kut iz kojeg ih se može promatrati je širok, za razliku od nekih drugih sličnih sustava.
Budući da su Soljačića zbog izuma bežičnog punjenja mobitela već proglasili novim Nikolom Teslom, za očekivati je i da će ovaj izum doživjeti široku primjenu.
