Ekstremne količine oborina pale su u nekim dijelovima Hrvatske za mjerno razdoblje od prethodna 24 sata, najviše na Dugom otoku, gdje je DHMZ-ova mjerna postaja Božava zabilježila 148 mm vodenog taloga.
Prema procjenama koje DHMZ ima za najbližu postaju, Zadar, tolika količine oborina može se očekivati jednom u 20 godina.
Za isto vrijeme u Lipiku je palo okruglo 100 mm, u Karlobagu 93, a u Pločama 79 mm kiše.
Na splitskom aerodromu palo je 92,2 mm kiše, što je prema procjenama koje je priopćila klimatologinja DHMZ-a Marjana Gajić-Čapka količina koja se statistički može očekivati jednom u 12 do 15 godina.
U prvih deset dana rujna neke su postaje izmjerile dvostruke količine oborina za taj mjesec.
Na Hvaru je za deset dana rujna palo oko 150 mm, dok je mjesečni prosjek od 60 mm, dva i pol puta niži.
U Dubrovniku je za isto vrijeme palo 240 mm oborina, što je dvostruko više od iznosa za cijeli rujan, dok je Varaždin jedva malo umjereniji sa 70 mm u odnosu na mjesečni prosjek od 130 mm.
Lokalni mediji javili su danas o ekstremnim količinama oborina na šibenskom području. Na otoku Prviću do 10,30 sati izmjereno je 125 mm, a u Vodicama u kratkom vremenu više od 100 mm. Vodice zbog toga jutros imaju velikih problema s poplavama.
Prema podacima iz Klimatskog atlasa Hrvatske, najveći maksimumi dnevnih količina oborina na području Hrvatske od 1951. godine su 352,2 mm u Zadru 11. rujna 1986., 319,5 mm u Marčeljima 27. rujna 1956. i 315,0 mm u Crikvenici 25. rujna 1987.,
Potom sijede Gerovo s 254,0 mm 14. studenog 1987., Cres s 250,8 mm 5. rujna 1993., i 231,7 mm 25. rujna 1951., zatim Pridvorje uz Konavoskom polju sa 225,9 mm 17. listopada 1976., Zadvarje između Mosora i Biokova s 225,6 mm 7. srpnja 1992., Cavtat sa 201,5 mm 19. kolovoza 1979. godine, i drugi.
