Čak 40 posto hrvatskih učenika je pretilo, a samo 19 posto ih se bavi sportom. No to bi se uskoro moglo promijeniti! Od ove školske godine uvode se posebna testiranja u svim osnovnim i srednjim školama. Osim trčanja, skače se u dalj, a provjerava se i snaga stiska šake. Mjeri se visina, težina i opseg struka. Većina profesora tjelesnog već je testirala učenike koji su zadovoljni rezultatima.
"S obzirom da treniram već cijeli život, nije mi ništa komplicirano", kaže jedan učenik. No ne treniraju svi sportove, brojke govore da je samo oko 19 posto učenika tjelesno aktivno a 40 posto ih se bori s pretilošću. Do odrasle dobi taj broj se povećava - pa se tako čak 60 posto odraslih osoba u Hrvatskoj bori s debljinom. Novi bi način testiranja trebao smanjiti te brojke.
Testirat će se dva puta godišnje
"Mi kao nastavnici na osnovu tih rezultata u dogovoru s njihovim roditeljima i njima samima uputit ćemo ih na sadržaje uz koje bi mogli podići svoju tjelesnu spremnost", kaže profesor tjelesnog u XVIII. Gimnaziji u Zagrebu Tomislav Kramarić. Testovi se moraju provoditi minimalno dva puta, jednom na početku i jednom na kraju školske godine. Prema potrebama može i češće. Osim podizanja tjelesne spremnosti, testira se i postura, odnosno držanje učenika.
"Mišićna funkcija često ne prati rast kostiju pa tako taj disbalans između dužine kostiju i mišićne funkcije može dovesti do narušene posture", kaže profesor na Kineziološkom fakultetu Hrvoje Podnar. A, kako se po novom rezultati upisuju u e-dnevnik, roditelji će, kao i liječnici školske medicine, na vrijeme vidjeti obavijest o eventualnom problemu. Novost je i način usporedbe rezultata! Rezultati testiranja koji su ispod prosjeka - neće utjecati na ocjenu, a neće se mijenjati ni nastavni plan i program tjelesne i zdravstvene kulture.
Više pogledajte u prilogu.