NOVA FRLJIĆEVA PREDSTAVA: /

Počinje uprizorenjem orgijastičke desničarske svadbe, na premijeru stigao i Hasanbegović

Image
Foto: Pixsell, Goran Kovačić

'Šest likova traži autora' prva je nova predstava u Kerempuhu ove godine.

19.1.2018.
23:54
Pixsell, Goran Kovačić
VOYO logo

Satiričko kazalište Kerempuh otvorilo je u petak novu kalendarsku godinu premijerom djela 'Šest likova traži autora' Luigija Pirandella, u režiji i adaptaciji Olivera Frljića koji je ovaj avangardni komad talijanskog klasika postavio kao metaforu današnje Hrvatske u potrazi za identitetom i autoritetom, uz propitivanje nacionalnih i tradicionalnih obiteljskih vrijednosti.

Frljićeva adaptacija Pirandellove drame iz 1921. počinje "žestoko" probom predstave, odnosno uprizorenjem orgijastičke desničarske svadbe, na kojoj se konzumiraju droge i svira turbofolk, uz "Za dom spremni", katoličku i nacionalnu ikonografiju. Konzervativni uglednici nose svinjske maske, uz Thompsona i okretanje ploče s natpisom "Trg maršala Tita" u "Trg poglavnika Ante Pavelića".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pasivnost potrage za identitetom

U daljnjem tijeku predstave problematizira se pasivnost članova obitelji u potrazi za identitetom, autoritetom i režiserom, a scenom dominira divovska singerica kojom kroji režiser predstave. Članovi obitelji, likovi, ne mogu se usuglasiti i donijeti jedinstveno stajalište o onome što im se u životu dogodilo metaforički oslikavajući Hrvatsku kao "zemlju koja se jednakim žarom detuđmanizirala i retuđmanizirala", navodi u najavi Kazalište Kerempuh u koje se Frljić vraća tri godine nakon svog autorskog projekta "Jazavac u Kerempuhu".

Kako drama odmiče, postaje sve jasnije da se likovi nikada neće dogovoriti oko toga čija perspektiva treba biti zastupljena, a komad u cjelini dovodi u pitanje formu i ideju drame. Zanimljivo je pritom da Pirandello povezuje svoj metadramski postupak s idejom rasapa nuklearne obitelji, a najčešća sintagma koja se čula u Frljićevoj predstavi bila je "U ime obitelji". Tako se pod tim sloganom odlazi u bordel, vara ženu i pokušava silovati prostitutke na državnoj zastavi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Frljićeva predstava "vrvi" poveznicama s aktualnim hrvatskim društvenim i političkim događajima, ima tu i "Hoda za život", invalidskih proteza, izmjena kazališnog zakona, pitanja položaja Srba u javnom životu metropole....

Brojni glumci

U ulogama likova nastupili su Linda Begonja, Vilim Matula, Damir Poljičak i Branka Trlin, uz mlade glumce Roka Sikavicu i Ivu Šimić u ulogama Dječaka i Djevojčice. Redatelja igra novopridošli član Kerempuhova ansambla Jerko Marčić, a ostatak glumačke družine Mia Anočić Valentić / Tihana Lazović, Ozren Opačić, Borko Perić, Matija Šakoronja, te vanjski suradnici Kim Končar, Karlo Mlinar i Filip Sertić, koje je publika nagradila dugotrajnim pljeskom i ovacijama.

Frljić potpisuje i adaptaciju teksta te izbor glazbe, dramaturginja je Nina Gojić, scenograf Igor Pauška, kostimografkinja Sandra Dekanić. Oblikovateljica svjetla je Vesna Kolarec, zvuka Alan Sinkauz, a pokreta Ana Kreitmeyer.

Disfunkcionalna zajednica

Frljićeva Gospođa ministarka tjera suze na oči

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image

Frljićeva Gospođa ministarka tjera suze na oči

Image

Frljićeva Gospođa ministarka tjera suze na oči

Pirandellova drama "Šest likova traži autora" već je u vrijeme svojeg nastanka i prvog izvođenja 1921. izazvala podijeljene reakcije kod publike i kritike, podjednako zbog razotkrivanja kazališnog aparata i prokazivanja licemjerja obiteljske zajednice u raspadu obitelji šest odbačenih likova. Dvije disfunkcionalne zajednice, kako ona kazališna tako i obiteljska, promatrane usporedno, progovaraju o patologiji kolektiva koji počivaju na strogim hijerarhijama i neupitnim pozicijama moći.

Obitelj pritom ipak figurira kao osnovna ćelija društva potvrđujući tezu da što je obitelj "funkcionalnija" i što bolje prenosi dominantne društvene vrijednosti, to disfunkcionalnije pojedince proizvodi, koji se nisu u stanju emancipirati od vrijednosti i različitih uloga usvojenih tim putem.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"U društvu koje posljednjih 26 godina opsesivno traži svoj identitet i autora, ova Pirandellova drama o kazalištu svakako dobiva i nova značenja. Pirandelizacija javnog života u Hrvatskoj odavno je izbrisala granicu između zbilje i fikcije te pokazala kako se kazališni oblici manipulacije također koriste za proizvodnju sadržaja u javnom prostoru. Kao potpisnik Manifesta fašističkih intelektualaca, talijanski Nobelovac Pirandello svakako nalazi ideološke rezonancije i u današnjoj Hrvatskoj - barem po broju likova koji ga, i ne znajući, traže", ističu iz Kerempuha.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo
Još iz rubrike
Image

Artistico predstavlja zanimljiv festivalski program i poziva na najkreativniju nabavku poklona

Još iz rubrike
Image

Artistico predstavlja zanimljiv festivalski program i poziva na najkreativniju nabavku poklona