Prošlog tjedna u domaćim se medijima pojavila vijestica o tome kako streaming servis Netflix godišnje izgubi vrijednost od 1,62 milijarde dolara samo na ljudima koji njihove usluge koriste besplatno, tako što sadržaj gledaju preko tuđih računa. Brojka je o kojoj se pisalo zbilja je ogromna, uostalom, zato je priča i postala globalna vijest. No iako se radi o procjeni gubitka, samo svjedoči tome da su streaming servisi postali stardandan način konzumiranja serija i filmova, pa si vodeći igrači mogu dopustiti i takve gubitke, svejedno održavajući stabilan rast i u vidu prihoda, novih korisnika i kvalitete produkcije.
Šveđanin Arash Pendari uvjeren je da pretplatni streaming servisi, trenutnoj dominaciji usprkos, mogu bolje. Zapravo, uvjeren je da je pretplatni model sadašnjost, ali da budućnost konzumacije sadržaja neće biti njihova. Pendari za sebe kaže da je ogroman filmofil. Od rane je mladosti skupljao VHS-ove, kasnije i DVD-e, ali je uvijek imao problem s kojim se svi redovno suočavamo dok skrolamo naizgled beskonačnom ponudom serija i filmova koje se nude s ekrana laptopa i pametnih televizora - što sljedeće gledati.
Ključno pitanje - Što sljedeće
“Kada se industrija zabave u potpunosti okrenula videu na zahtjev, odmah sam znao da će postojati potreba za tehnologijom koja će ljudima moći pomoći odabrati što će slijedeće gledati”, govori Pendari. Iz tog je problema i želje da mu doskoči, nastao Vionalbs, Pendarijeva kompanija koja razvija pametne algoritme koji na temelju dubinske analize podataka korisnicima predlažu što da gledaju. Naravno, veliki streaming servisi već preporučuju sadržaj na temelju preferencija korisnika, ali Pendari kaže da Vionlabs to radi pametnije.
“Fokusirani smo na to da razumijemo sadržaj na dubljoj razini, što postižemo analiziranjem više komponenata poput raspona emocija, razina stresa, boja i brzine razvoja narativa u sadržaju koji se konzumira. Takve i slične varijable moći će nam pomoći otkriti koji tip sadržaja gledatelj traži i kako taj sadržaj na njega utječe.Tako da dva gledatelja koji pogledaju isti sadržaj neće dobiti istu preporuku”, kaže.
Aloritam koji zna što želimo
Na primjer, uzmimo da dvije osobe pogledaju epizodu American Horror Storyja ili neke slične mračne serije. Vionalbsov algoritam primjetiti će da jedan korisnik u pravilu pogleda tri epizode zaredom jer uživa u povišenoj razini stresa i pripadajućem uzbuđenju, dok drugi ima naviku nakon jedne epizide pogledati nešto šareno i veselo da ga smiri. Ta dva korisnika neće dobiti istu preporuku za slijedeći sadržaj čak i ako su pogledali istu epizodu.
Pendari misli da pretplatni model neće zauvijek ostati dominantan, iako se više nećemo vratiti na vrijeme prije videa na zahtjev. “Mislim da će se pojaviti više besplatnog sadržaja koji će se financirati iz reklama i da će se SVOD servisi grupirati i prodavati zajedno s pay tv uslugama. Na primjer, moći ćete dobiti HBO max zajedno sa sadržajem s drugim SVOD uslugama za nižu cijenu. Druga mogućnost je da će se događati više cross promocije između glazbenih i video usluga. Na primjer, da ćete moći dobiti Apple TV+ i Apple Music u jednoj pretplati, isto kao što su u Skadinaviji napravili Spotify i Netflix”, kaže.
Sljedeći evolucijski korak su, tvrdi, personalizirani TV kanali. “Mislim da će se video konzumirati personalizirano, slično kao što recimo Spotify radi dnevne mixeve na temelju osobnih ukusa. Trenutno korisnicima sami aktivno traže sadržaj na plaformama. MIslim da će u budućnosti kroz optimizaciju podataka doći do toga da će korisnici više konzumirati sadržaj koji im se servira. Uostalo, nešto se slično već i pokušava na plaformama kao što su HBO i Netflix”, zaključuje Pendari.
