govore u čemu god žele /

Kajin naljutio predsjednika Sabora: 'To je sataraš diskusija'

Image
Foto: Patrik Macek/PIXSEL

Hrvatski sabor danas raspravlja o prijedlogu novog zakona o referendumu koji uređuje pripremu, kampanju te provođenje i promatranje referenduma

25.2.2015.
12:00
Patrik Macek/PIXSEL
VOYO logo

Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko u četvrtak je ponovno kritizirao praksu nekih zastupnika da kroz saborske stanke, mimo dnevnog reda i mogućnosti da im se odgovori, govore o čemu god zažele, pri čemu je istup Damira Kajina (Istarski demokrati) nazvao "sataraš diskusijom".

"To ne želim ometati, jer je usvojeno da zastupnici imaju pravo na 'konferenciju za javnost' u Saboru, odnosno da s govornice govore što god hoće", rekao je Leko nakon što su klubovi u Saboru progovorili o stanju u gospodarstvu, sustavu HŽ-a i kompostani u Buzetu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Znam da je izborna godina i da se želimo predstaviti javnosti, ali zadnje godine se teško može promijeniti ono što smo ostavili u tri godine", poručio je Leko kolegama.

Posebno ga je isprovocirao Kajinov istup u kojem je povezao "prča" (mladog neuškopljenog jarca), tunel kroz Učku, Pelješki most, kamate, Franza Josefa i Tita, na što je Leko zaključio da se radi o "sataraš diskusiji".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kajin se na tvrdnje da je carica Marija Terezija jedina vodila brigu o Slavoniji nadovezao izjavom da su jedino Franz Josef i poslije Josip Broz Tito vodili brigu o Istri. "Cijela je (željeznička) infrastruktura položena za Austrije i Tita, govorimo o Pelješkom mostu, a ne željezničkom tunelu kroz Učku", kazao je.

Zatim je kolege izvjestio da je u ponedjeljak preko 200 ljudi u Buzetu reklo "ne" kompostani na 500 metara od općine, škole, vrtića i ambulante.

Da bi čim zornije dočarao što bi kompostana značila za Buzet prenio je riječi jednog Buzećana kako bi to bilo kao da se netko odluči u stanu od 50 kvadrata živjeti s "prčem". "Dalmatinci, Primorci, Boduli znaju koja je ta životinja, a ovi sa kontinenta neka se raspitaju", uzvratio je Kajin na smijeh i propitivanje iz klupa.

Potom je, govoreći o gospodarskim prilikama u zemlji, procijenio da bi se ove godine mogao dogoditi rast BDP-a. "Ali nama je danas potrebno sve od investicija, do učinkovitije uprave, decentralizacije, reformi...", rekao je Kajin.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ponovio je kako je od početka krize, 2009. godine, izgubljeno 208.000 radnih mjesta, u Hrvatskoj je svega 1,3 milijuna zaposlenih, javni dug će uskoro dosegnuti 300 milijardi kuna, a pred krizu je bio 50 milijardi kuna.

Ipak treba primijetiti da je industrijska proizvodnja lani rasla za 3,6 posto, izvoz za 8,4 posto, za 0,3 posto rasle su neto plaće, a za 2,6 posto je veći promet u trgovini, pobrojao je zastupnik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Oporba ponovno o HŽ-u, proziva ministra prometa

Saborska je oporba u srijedu ujutro, nakon zatražene stanke, opetovano aktualizirala pitanje HŽ-a i žestoko se obrušila na stajališta ministra prometa i infrastrukture Siniše Hajdaša Dončića oko prošlotjednog prosvjeda radnika HŽ-a te najavljenih otpuštanja u Pružnim građevinama.

Laburist Mladen Novak je rekao da su nedavnim prosvjedom tri HŽ-ova sindikata željela ukazati na sustavno uništavanje Hrvatskih željeznica, posebice dijela Pružne građevine, na što je ministar Dončić rekao kako razloga za prosvjed nema, te da mu je "žao što će neki ljudi ostati bez posla".

"Pa sama činjenica da će ljudi ostati bez posla već im daje za pravo da prosvjeduju i da se bune", rekao je Novak.

Kritizirao je i izjave koje su došle iz Uprave HŽ-a i od resornog ministra o tome kako Pružne građevine ostvaruju 95 posto prihoda iz proračuna, da rade tri puta skuplje i da je to jedina tvrtka unutar HŽ grupe koja nije restrukturirana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Pa to su, bez imalo ograda, stvarno bezočne laži. Ta tvrtka je restrukturirana, nakon restrukturiranja joj je dodano 750 ljudi iz HŽ infrastrukture; 95 posto poslova imaju tek sada od HŽ infrastrukture, iz razloga što im je sad pridodano tih 750 ljudi kao i posao održavanja željezničke infrastrukture, što je obveza države. Pružne građevine su 2008., 2009., 2010. i 2011. poslovale pozitivno i iskazivale dobit od 200 milijuna kuna", poručio je Novak.

Sada su, kaže, za gradnju pruge Dugo Selo-Križevci - jedini posao koji u državi ta tvrtka može trenutno raditi, a ne može se kandidirati, stigle dvije ponude, navodno, ističe, obje nekvalitetne.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Je li ministar obznanio kako je jedna ponuda skuplja 350 milijuna kuna od one druge? A da je ona druga ustvari ispala iz igre zato što su Pružne građevine bile dio tog konzorcija? U čijem interesu radi ovaj ministar i zbog čega to radi? Je li premijer upoznat s tim što ministar radi, a ako jest, onda je odgovornost prvenstveno premijerova", poručio je Novak zapitavši zbog čega se nastoje uništiti Hrvatske željeznice.

"Što Vlada želi s Hrvatskim željeznicama? Kakve Hrvatske željeznice želi i da li uopće želi Hrvatske željeznice u vlasništvu države? Država bi trebala učiniti sve da svojoj tvrtki kojom upravlja, koja nije loša, koja je pokazala i stručnost i da zna pozitivno poslovati, omogući poslove", poručio je nezavisni Branko Vukšić.

"Pružne građevine - i stručni su i dokazali su da znaju, međutim, postoji volja ministra koji kaže, oni neće dobiti posao, oni će dobiti otkaz. To je jedna poruka hrvatskim radnicima, 'nećete raditi u Hrvatskoj, neće vam dati država posao, dobiti ćete otkaz'. Mislim da bi otkaz trebao dobiti netko drugi", zaključio je Vukšić.

"Hrvatske željeznice su možda najtipičniji primjer kako ova Vlada radi tj. ne radi, jer da je Vlada provela strukturne reforme u Hrvatskim željeznicama onda puno ovoga ne bi bilo. Ako je Hrvatska na ičemu imala priliku povući sredstva to su bile Hrvatske željeznice", istaknuo je HDZ-ov Ivan Šuker.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Pružne građevine! Da li za poduzeće koje ima znanje, koje ima ljude, koje definitivno ima i posao, netko samo lakonski može reći 'vi ne možete raditi taj posao zato što ste u sukobu interesa'. A tko je to u Hrvatskoj educiran, tko ima ljude, tko ima mehanizaciju da može to raditi. Pa zašto ga onda Vlada nije vlasnički restrukturirala", pitao se Šuker.

HDSSB-ov Krešimir Bubalo vladajuće je prozvao zbog, kako je rekao, maćehinskog odnosa prema Slavoniji i Baranji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Posebno brine to je da je Slavonija i Baranja opet ostala zapostavljena kad govorimo o HŽ-u. Jeftinije je putovati iz Zagreba do Splita nego iz Zagreba do Osijeka, a znamo da ima manje kilometara", zamjerio je Bubalo podsjećajući kako su autobusne linije Zagreb-Osijek puno jeftinije nego željezničke.

"Izoliranost, smanjivanje broja linija, nedostatak interesa da se ulaže u Slavoniju i Baranju, jasno se želi smanjiti broj putnika u željezničkom prijevozu i ukinuti linije pa HDSSB traži da se ministar o tome očituje" rekao je Bubalo.

Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo