ZAGREB - Nakon što je u utorak oko 4 sata Hrvatskoj u potpunosti prekinuta isporuka prirodnog plina iz Rusije, stanje se tijekom prijepodneva koliko toiiko popravilo, tj. u Hrvatsku stiže tek oko 15 posto ugovorenih količina plina.
Zbog ovakve situacije, Uprava za energetiku Ministarstva gospodarstva i tvrtke Plinacro i Ina počeli su provoditi nužne mjere radi osiguranja nesmetane opskrbe zaštićenih kupaca (kućanstva, bolnice i ostale ustanove od posebnog javnog značaja) i održavanja potrebnih uvjeta u transportnom sustavu. U okviru tih mjera industrijskim je kupcima naloženo da smanje potrošnju na minimum nužan za održavanje tehničkih karakteristika postrojenja.
Također, građani su pozvani da sve raspoložive energente koriste racionalno. U Hrvatskoj, inače, prirodni plin koristi oko 600.000 kućanstava.
Olakotna okolnost u svemu jest činjenica da je najveći pojedinačni potrošač plina, kutinska Petrokemija, ušla u fazu redovitog godišnjeg remonta tako da zasad plin uopće ne troši.
Za srijedu je u Vladi sazvan sastanak o aktualnoj plinskoj krizi, na kojem će sudjelovati premijer Sanader, resorni ministri i predstavnici Ine, Plinacroa te HEP-a.
Sanaderova zamjenica Jadranka Kosor izjavila je da razloga za zabrinutost i paniku nema, naglašavajući da je situacija apsolutno pod kontrolom te da redukcija za kućanstva neće biti. Dodala je i da se razmišlja o novim dobavnim smjerovima plina, ali detalji će biti poznati nakon gore spomenutog sastanka.
Kaotična situacija s plinom nije pogodila samo Hrvatsku. I ostale zemlje središnje te istočne Europe osjetile su u utorak pravu težinu rusko-ukrajinskog spora oko cijene plina i to u vrijeme kada je u cijeloj Europi zbog vala hladnoće znatno povećana njegova potrošnja. O potpunoj obustavi isporuka do sada su izvijestile Mađarska, Srbija, BiH, Bugarska, Grčka, Makedonija, Rumunjska i Turska, dok su o isporukama od 10 do 30 posto potrebnih količina, uz Hrvatsku, izvijestile Austrija, Slovenija, Poljska, Italija i Slovačka.
