Svaku noć prije spavanja, Zvonko svoj automobil uključi u struju
i ujutro s njim može prijeći do 150 kilometara.
"Punim ga poput mobitela, navečer ga priključim, a ujutro je pun,
ne moram puno razmišljati. Jedino je cijena možda malo
previsoka", rekao je Zvonko
Srebačić.
Prošle godine za kupnju 440 vozila država je dala 15 i pol
milijuna kuna poticaja. Građani su kupili 379 hibridnih, 53
električna i osam 'plug-in vozila'. Od toga 84% od iste
automobilske marke, pa se nametnulo pitanje je li to
pogodovanje autoindustriji?
Direktor fonda za zaštitu okoliša Sven Muller tvrdi: "Nije, to je poticaj građanima, poticaji se ne daju autoindustrii nego građanima.
Ovakva vozila samo su mali dio ukupnog tržišta. Prošle godine
prodano je 33.962 nova vozila, od toga tek trećina građanima, a
ostatak tvrtama i državi. I 38.725 rabljenih. Većina rabljenih
uvezena je iz Unije, ali gotovo nijedan od njih nije
hybrid.
A na pitanje zašto država ne daje poticaj za kupnju rabljenih
hibridnih automobila, Muller kaže sljedeće: "Zato je država
primarno potiče nabavu novih automobila, mi ne želimo biti
groblje rabljenih automobila Europe."
Groblje automobila Europe već smo postali, ali rabljena hibridna
vozila barem bi manje zagađivala okoliš, poručuju
stručnjaci.
"Europska unija je odredila da su novi i rabljeni automobili
ravnopravni, dakle nema diskrimancije prilikom uvoza", rekao je
Kristijan Tičak, urednik automobilističkog
magazina.
Uvoznici rabljenih predlažu uvođenje granice do 5 godina
starosti, što bi, kako oni misle, pomoglo pri uvozu tih
automobila.
No država zasad ostaje pri svome. Pa će tako dva najveća
prošlogodisnja automobilistička trenda - kupnja rabljenih s jedne
strane i kupnja hibrida s druge, ostati nespojiva.
