Vrećama su štitili kuće, a dvorištem se vozili u čamcu. Dva mjeseca poslije, zidovi kuće Ivane Kušan iz Letovanića još se nisu osušili.
Miris vlage, zeleni zidovi, uništeni podovi - šteta je velika, a
sve bi se, tvrdi Ivana - moglo jednostavno riješiti.
"Pomoć bi bila jedino da naprave nasip, da nas obrane, da smo
mirni onda", objašnjava Ivana.
Da je u Letovaniću, kad Kupa podivlja, nemoguće živjeti, znaju i
u Hrvatskim vodama. Baš zato sva mjesta, kojima poplave prijete,
uskoro će se naći na kartama poput onih koje su kroz pilot
projekt financiran novcem iz fondova Europske unije, napravljene
za područja uz Kupu i Neretvu. Temelj su za dugoročnu strategiju
obrane od poplava - poput izgradnje nasipa i kanala.
"Te mjere koštaju, one imaju visoku cijenu, ali kada se tu vidi
koliko su visoke potencijlne štete - te mjere se onda vrlo lako
mogu gospodarski opravdati", kaže voditelj projekta za Hrvatsku
Danko Biondić.
15 mjeseci radili su s kolegama iz Nizozemske, Francuske i
Austrije, sve kako bi uhvatili korak s ostalim članicama Unije u
provođenju direktive o upravljanju poplavnim rizicima, donesene
nakon katastrofalnih poplava u Europi.
"Za svih 28 zemalja članica ovo je prvi put da se na ovaj način
kreće s upravljanjem rizicima od poplava. Hrvatska je prošle
godine ušla u Uniju pa mora sustići ostale, čini mi se da vam ide
jako dobro", kaže dugoročni savjetnik za Twinning projekt
Mario Cerutti.
Sav rad na kartama i dokumentaciji isplatit će se kad stigne prvi
novac iz fondova Unije.
"Da bi Europa dala novce za sufinanciranje obrane od poplava,
traži da kažemo koliko ćemo im uštedjeti na strani šteta od
poplava", kaže generalni direktor Hrvatskih voda Ivica
Plišić.
Te bi mjere građani na ugroženim područjima trebali osjetiti za
dvije godine. Mnogi se pitaju koliko će im još puta dotad
dvorišta biti uništena polavama.
