Nakon prošlotjednog kraha, kada je S&P 500 burzovni indeks pao za 11,5 posto, što je najveći pad od financijske krize, burze su u ponedjeljak rasle. Investitore su ohrabrila obećanja ministarstva financija i centralnih banaka diljem svijeta kako će uskočiti ako se globalna ekonomija nađe u većim problemima zbog koronavirusa.
Posljednje informacije govore o više od 90.000 zaraženih i 3.000 mrtvih, a koronavirus je stigao na sve kontinente osim Antarktike. Ekonomskih problema ima i Hrvatska, pa je tako anketa Hrvatske gospodarske komore pokazala kako 66 posto hrvatskih tvrtki osjeća negativne posljedice koronavirusa u svom poslovanju, a 53 posto ih kaže kako im je pao promet. Najviše su pogođene putničke agencije, kompanije koje se bave pružanjem smještaja, pripremom hrane te logistika. Male i srednje tvrtke osjećaju veći negativan utjecaj nego velike kompanije.
Turizam u Zagrebu pao za 6 posto
Pad u turizmu bilježi i Zagreb, pa je tako u veljači bilo šest posto manje dolazaka gostiju uz dva posto manje noćenja nego godinu prije, prema podacima Turističke zajednice grada Zagreba, koje u današnjem tiskanom izdanju donosi Jutarnji list. Perspektive radi, treba reći kako je lani veljača rasla čak 10 posto, pa se ovih minus šest čini još lošijim. U cijeloj Hrvatskoj brojke su bolje; tako u veljači bilježimo rast dolazaka od četiri te noćenja od osam posto. Ipak, kinesko tržište palo je 61 posto u dolascima, a južnokorejsko 50 posto. Problema ima i Croatia Airlines, pa tako bilježe šest do 20 posto manje bukinga za letove, piše danas Večernji list.
Situacija s razvojem epidemije ovog virusa, a samim time i njegovih posljedica za ekonomiju, je krajnje neizvjesna. Sve se na koncu svodi na nagađanje s obzirom na poznate činjenice – nepoznanica je ipak previše kako bismo se u ta nagađanja mogli i pouzdati.
Prošlog je tjedna indeks Zagrebačke burze Crobex pao za 7,83 posto. Guverner Boris Vujčić prošlog je tjedna kazao kako je možda malo čudno što je pad tržišta počeo kada je Kina objavila da je vrh epidemije prošao, no kako se očito radi o tome da tržišta pokušavaju predvidjeti što će se događati s virusom.
Prve analize u fokusu su imale Kinu koja čini 20 posto svjetskog BDP-a i prelijevanje tog utjecaja iz Azije na druge zemlje. Sada je slika nešto drugačija. Koronavirus se proširio i na druge zemlje i tržišta su reagirala.
Giganti se od virusa brane - optimizmom
Hoće li svijet skliznuti u novu recesiju moglo bi biti određeno načinom na koji svjetski biznis odgovori na epidemiju. Zbog straha od koronavirusa neke su kompanije poput Amazona ili Nestlea suspendirale međunarodna putovanja za dio zaposlenika, a aviokompanije su znantno smanjile letove prema azijskim gradovima.
Najveće svjetske kompanije poput Mastercarda, Microsofta, Applea i United Airlinesa protiv epidemije bore se i šireći optimizam korporativnim priopćenjima. Svjetski biznis se nada da će vlade suzbiti nove infekcije te da će potrošnja u Europi i Sjevernoj Americi ostati na razini.
Dio analitičara Wall Streeta nada se kako će Federalne rezerve i ostale centralne banke srezati kamatne stope i tako tržištu ponuditi jeftin novac za potrošnju i investiranje. Takve su nade osnažene izvanrednim priopćenjem čelnika FED-a Jeromea H. Powella koji je u petak poručio kako će središnja banka "prikladno reagirati kako bi podržala našu ekonomiju". Ekonomisti Bank of America tog su petka napisali kako očekuju da će FED srezati kamatnu stopu za pola postotna poena na svom sastanku u ožujku "kao način za zaustavljanje panike".
Čeka se proljeće
Dio analitičara nade polaže i u – vremenske prilike – očekujući kako će se strah i panika smanjiti, a time i posljedice na ekonomiju, kada toplije, proljetno vrijeme suzbije širenje virusa.
Ako se pak virus bude brzo širio po zapadnom svijetu, tjerajući ljude da ostanu kod kuće i ne odlaze na posao, izbjegavaju dućane, restorane i ostalo, analitičari Goldman Sachsa procjenjuju da bi profiti S&P 500 kompanija pali za 13 posto, što bi značilo da bi te kompanije morale otkazati investicije i riješiti se dijela zaposlenika.
Skraćeno – svaka prognoza u ovom je trenutku tek nagađanje s obzirom na postojeće činjenice. Što predostoji, ostaje vidjeti. U Hrvatskoj je ključno pitanje što će se događati s turizmom, granom o kojoj ovisi naše gospodarstvo, a koja je jedna od prvih na udaru nastavi li se širiti virus.