Šef Europskog vijeća Donald Tusk sazvao je za četvrtak izvanredni summit šefova država ili vlada zemalja članica kako bi raspravljali o tome što mogu učiniti da olakšaju dramatičnu situaciju u Sredozemlju, u kojem stotine ljudi pogibaju pokušavaju se domoći europskih obala.
"Stanje u Sredozemlju je dramatično i ovako se ne može više nastaviti. Ne možemo prihvatiti da stotine ljudi umiru pokušavajući se domoći Europe. Stoga sam odlučio sazvati izvanredni summit za ovaj četvrtak", objavio je u ponedjeljak predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.
"Cilj summita je raspraviti na najvišoj razini što mi kao zemlje članice i institucije EU-a zajedno možemo i moramo učiniti kako bismo olakšali situaciju", dodaje Tusk.
Šef Europskog vijeća ističe da ne treba očekivati brzo rješavanje problema na njegovu izvoru, odakle dolaze migranti - jer ga naprosto nema. "Kad bi ga bilo, mi bismo ga odavno koristili", rekao je.
Tusk kaže da postoji nekoliko pitanja koja se hitno moraju riješiti: kako zaustaviti krijumčare ljudima koji zarađuju novac dovodeći u opasnost živote migranata, kako ubrzati zajedničke napore na spašavanju ljudi, kako najbolje pomoći zemljama članicama koje su najviše pogođene i kako ubrzati suradnju između zemalja iz kojih dolaze migranti i tranzitnih zemalja.
Podloga za rasprava bit će zaključci ministara vanjskih i unutarnjih poslova zemalja članica koji su se u ponedjeljak okupili na zajedničkom sastanku u Luxembourgu.
PLAN OD DESET TOČAKA:
Ministri vanjskih i unutarnjih poslova zemalja članica EU-a podržali su u ponedjeljak na zajedničkom sastanku u Luxembourgu plan od deset točaka o hitnom djelovanju kao odgovor na dramatičnu situaciju u Sredozemlju. Plan su predložili visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku FedericaMogherini i povjerenik za migracije i unutarnje poslove DimitrisAvramopulos.
- jačanje operacija Triton i Poseidon, koje provodi Frontex, radi kontrole i spašavanja migranata. Frontex bi trebao dobiti više financijskih i materijalnih sredstava. Također bi se povećalo i područje djelovanja Frontexa koje je sada ograničeno na teritorijalne vode zemalja članica.
- konfiskacija i uništavanje plovila koja se koriste za prijevoz migranata.
- ojačana suradnja između agencija EUROPOL, Frontex, EUROJUST i EASO radi razmjene informacija o tome kako djeluju krijumčari ljudima.
- uspostava Europskih ureda za azilantsku potporu (EASO) u Italiji i Grčkoj kako bi im se pomoglo u procesuiranju zahtjeva za azilom.
- sustavno uzimanje otisaka prstiju svih migranata po njihovu dolasku na teritorij EU-a.
- razmatranje mogućnosti da se pravednije raspodjeli teret primanja izbjeglica među državama članicama EU-a.
- program naseljevanja u zemljama članicama EU-a osoba koje su dobile status izbjeglica od Visokog povjereništva za izbjeglice. Zemlje članice bi u tom sudjelovale na dobrovoljnoj osnovi.
- program hitnog vraćanja osoba kojima nije odobren ostanak na teritoriju EU-a. Taj će program koordinirati Frontex zajedno s južnim zemljama članicama u koje dolaze izbjeglice.
- suradnja sa zemljama, susjedima Libije, kako bi se blokirali putevi koje koriste migranti.
- slanje časnika za vezu u delegacije EU-a u neke zemlje. Oni bi bili zaduženi za prikupljanje informacija o priljevu migranata.
Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić rekla je da je u ovoj krizi riječ o dvije povezane teme, za koje je potreban zaseban pristup: jedna se odnosi na ljude koji bježe od rata i sukoba, a druga je trgovina ljudima.
"Prva je humanitarna kriza izazvana sukobima, a ovo drugo je kriminal", rekla je Pusić. Mogherini i Avramopulos ističu da plan u deset točaka "zahtijeva zajedničke napore europskih institucija i svih 28 zemalja članica".
"Poslat ćemo te prijedloge Europskom vijeću koje će se sastati u četvrtak na izvanrednom sastanku radi rješavanja situacije u Sredozemlju", ističu Mogherini i Avrampulos.
Ministrica Pusić je rekla da je Hrvatska u okviru zajedničkog programa EU-a stavila na raspolaganje Italiji 47 ljudi koji se na poziv Frontexa može uputiti u procesuiranje tražitelja azila i migranata. Dodala je da se razgovora o mogućnosti relokacije migranata kako bi se rasteretile zemlje koje su prve na udaru masovnog priljeva poput Italije, Malte i Grčke. Dio tih migranata dobrovoljno bi prihvatile druge zemlje članice.
Također se kao o srednjoročnoj mjeri razgovara o mogućnosti da se s potencijalnim tražiteljima azila razgovara prije nego što se ukrcaju na brodove, koji ih vrlo često vode u smrt.Ministrica Pusić je rekla da ne vidi opasnost migrantskog pritiska na Hrvatsku.
"Ne bih o tome govorila kao opasnosti, radi se o ogromnoj ljudskoj tragediji i tu svaka zemlja koja drži do sebe treba sudjelovati na neki sustavni način i pomoći tim ljudima", rekla je.
