Pomoć građanima ili predizborni populizam? Kako god, Vlada kroz zadnju godinu mandata korača u smjeru rasterećenja dužnika. Zadnja ideja da se kamate na stambene kredite priznaju kao porezna olakšica, zasad iz usta potpredsjednika najavljuje se vrlo oprezno. Porezna olakšica na kamate bila bi zapravo nastavak otpisa duga siromašnima.
“Mi ćemo razmotriti sve dodatne mogućnosti. Taj posao nije završen. Dopustite da razmotrimo sve mogućnosti i kada budemo sigurni u ono što možemo da onda informiramo javnost”, rekao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.
No porezna olakšica za građane mogla bi značiti porezni uteg za proračun.
Ako se godišnje u Hrvatskoj podigne 58 milijardi kuna stambenih kredita, za koje se prosječno plaća kamata od 3 milijarde kuna, proračun bi po tim brojkama godišnje zbog olakšica imao 150 do 300 milijuna kuna manje prihode. Olakšica funkcionira tako da se za određeni iznos građanima smanjuje oporezivi dio dohotka.
“Dužnicima koji imaju najniža primanja reforma neće pomoći jer oni zapravo i nemaju dohotka koji se može osloboditi od plaćanja poreza. Dakle, ta mjera ima ograničeno djelovanje na neki srednji sloj", rekao je predsjednik Odbora stambenih štedionica pri HUB-u Zdravko Anđel.
HDZ-ov bivši ministar financija Ivan Šuker smatra da je ovdje riječ o predizbornom potezu. Građanima, kaže, treba pomagati direktno kroz socijalne transfere, a ne ovakvom mjerom čije efekte drži vrlo upitnima. HDZ je 2010. ukinuo slične olakšice u tadašnjoj poreznoj reformi.
“Nije HDZ odustao nego je to bila jedna porezna reforma u kojoj se htio pojednostaviti porezni sustav. Druga stvar, uveden je OIB i mi smo htjeli jednu cjelovitu socijalnu politiku voditi kroz državni proračun da se jasno i točno vidi tko kako i na koji način dobiva socijalnu pomoć iz državnog proračuna", objasnio je Šuker.
Ministar financija ima plan da od banaka zatraži podatke o dužnicima. Prema njima bi mogao vidjeti odnos prihoda i opterećenja duga na svako kućanstvo te na taj način stvoriti kriterije za porezne olakšice.
