- Živi zid i Orah se prate u stopu već treći mjesec zaredom
- Koalicija desnog centra okupljena oko HDZ-a i dalje u značajnoj prednosti pred lijevom koalicijom
- K. Grabar-Kitarović na vrhu ljestvice odabira najpozitivnijih domaćih političara
- Karamarko i Milanović na vrhu ljestvice s najnegativnijim doživljajem među domaćim političarima
- Gospodarska kriza u zemlji, prosvjed branitelja i antiprosvjed protiv braniteljskog prosvjeda, zrakopolovna nesreća Germanwinsovog aviona najznačajniji događaj proteklog mjeseca
Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocijeplus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u razdoblju između 31. ožujka i 1. travnja, pokazuje nastavak trenda visoke prednosti HDZ-a i desne koalicije u odnosu na glavnog takmaca SDP i lijevu koaliciju. Osim ove dvije stranke, još su dvije stranke na nacionalnoj razini (cijela Hrvatska jedna izborna jedinca) prešle izborni prag: Živi zid i Orah. Pri tom je vidljiv svojevrsni "zamor" izborne podrške obiju stranaka. To su ujedno i glavni nalazi ovomjesečnog redovitog istraživanja političkih preferencija u našoj zemlji.
Da su izbori provedeni početkom travnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-58%), na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) HDZ bi dobio 31,4 posto glasova (prema 31,1 posto iz ožujka). U odnosu na prošlogodišnji travanj vodeća oporbena stranka bilježi rast izbora od 11,2 postotna poena (u travnju 2014. godine HDZ je bilježio izbor od 20,2 posto). S druge strane, stožerna stranka vladajuće koalicije, SDP bilježi izbor od 25 posto (prema 24,7 posto prije mjesec dana, odnosno 20,7 posto u istom mjesecu prošle godine). Dvije su vodeće stranke u ovomjesečnom istraživanju zabilježile i najveću izbornu podršku u posljednjih dvanaest mjeseci, što je izravna posljedica političkog zaoštravanja najprije uoči predsjedničkih izbora, a sada i u sve vidljivijoj predizbornoj groznici uoči parlamentarnih izbora. Ovakav rast izborne podrške ima i svoje političke "nusprodukte". Sve su glasniji glasovi iz oba stranačka tabora vodećih stranaka kako njihove koalicije ne daju željenu sinergiju, odnosno da manji partneri nisu odigrali planiranu ulogu (a usput i da imaju prevelike apetite). Naravno, ta je pojava smanjenja sinergijskog učinka izravna posljedica bipolarizacije političke scene koja je sve vidljivija. U skoroj budućnosti neće biti rijetki glasovi iz velikih stranaka da im ne trebaju "mali" koalicijski partneri. A takvi bi glasovi mogli potaknuti i protuodgovor iz prozivanih stranaka, pa i uz isticanje želje da se samostalno ide na izbore.
Zanimljivo je i svojevrsno pripetavanje dviju stranaka izraslih na protestnom valu prema dvjema velikim strankama, ali i drugim tzv. tradicionalnim hrvatskim strankama, kao i zbog stanja u društvu. Živi zid je već drugi mjesec na trećem mjestu, sada s izborom od 7,2 posto (prije mjesec dana 7,5 posto), dok je Orah s izborom od 6,8 posto (u ožujku 7 posto) sada na četvrtom mjestu. Zbroj izborne podrške ovih dviju stranaka bio je u svojevrsnom zenitu u siječnju (tada je zajednički izbor ovih dviju stranaka bio 17,2 posto), da bi se u posljednja tri mjesečna istraživanja ta podrška postupno smanjivala (do sadašnjih 14 posto). A imajući na umu izborni model u zemlji (10 izbornih jedinica, preferencijalni glasovi, nositelj liste je prvi na listi, izborni prag od 5%) sadašnja potpora ovim dvjema strankama ne mora značiti i njihov finalni parlamentarni status (barem ne u mjeri koju očekuju u ovom trenutku čelništva ovih dviju stranaka).
Nakon ove dvije skupine (HDZ i SDP; Živi zid i Orah) slijedi skupina stranaka s izbornom podrškom od oko 2 posto. Ovu skupinu predvodi HNS s izborom od 2,1 posto (1,8% u ožujku), a slijede HSS s 1,9 posto (u ožujku 1,7 posto), Hrvatski laburisti s 1,8 posto (1,3 posto u ožujku) i HDSSB s 1,7 posto (u ožujku 1,5 posto). Na ljestvici s rejtingom iz skupine stranaka koje se nisu našle među "ostalima" još su: HSU (1,2%), HSP AS (1,2%), IDS (1,2%), Stranka Milana Bandića (1,2%), Hrast (0,9%), HKS (0,7%), HSP (0,6%) i NS Reformisti (0,6%). Sve ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,8 posto. Zabilježeno je i 12,1 posto neodlučnih.
Na ljestvici s preferencijama koalicija (kakve se u ovom trenutku pretpostavljaju da će biti i u izborima), stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće koalicije lijevog centra. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 33,5 posto (prema 33,7 posto iz ožujka), dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 27,8 posto na drugom mjestu (jednako kao i u ožujku). Slijede stranačka lista Živog zida sa 7,7 posto (u odnosu na prošlomjesečnih 7,2 posto), te lista Orah-a koja bilježi izbor od 6,8 posto (prema 6,9 posto iz ožujka). HDSSB na ovoj ljestvici bilježi izbor od 2,5 posto (u ožujku 2,2 posto), Hrvatski laburisti 2 posto (1 posto prije mjesec dana), dok Stranka Milana Bandića bilježi 1,2 posto izbora. Slijedi stranka Ruže Tomašić – HKS – s izborom od 1,1%, te Čačićeva NS Reformisti s izborom od 0,6 posto. Ostale liste bilježe skupni izbor od 2,6 posto, uz 14,3 posto neodlučnih.
Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je hrvatska predsjednica, KolindaGrabar-Kitarović s izborom od 31,2 posto (prema 28,2 posto iz ožujka). Prethodni stanar Pantovčaka, IvoJosipović je na drugom mjestu s izborom od 10,2 posto (prije mjesec dana 13,5 posto). Slijedi predsjednik Hrvatskog sabora, Josip Leko s izborom od 7,3 posto, dok se predsjednici dvije novije stranke u stopu prate (poput i njihovih stranaka u stranačkim preferencijama). Naime, na petom je mjestu predsjednica Oraha, Mirela Holy s izborom od 4,8 posto, a Ivan Sinčić bilježi 4,7 posto izbora. Slijede Tonino Picula (4,5 posto), Zoran Milanović (4,3 posto), Tomislav Karamarko (2,7 posto), Božo Petrov (1,8 posto) i Predrag Matić (1,5 posto).
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka što je još jedan pokazatelj političke polarizacije u zemlji: TomislavKaramarko (33%) i ZoranMilanović (32,6%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (10,9%), a na četvrtom je mjestu Ivo Sanader s izborom od 4 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Vesna Pusić (2%), Kolinda Grabar Kitarović (1,3%), Radimir Čačić (1,1%), Ivo Josipović (1,0%), Branimir Glavaš (0,8%) i Nadan Vidošević (0,5%).
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca, tri su se događaja izdvojila u odnosu na ostale: gospodarska kriza u zemlji (20,3%), prosvjed branitelja u Savskoj i antibraniteljski prosvjed (19,3%), te zrakoplovna nesreća Germanwingsa (19,2%). Slijedi skupina događaja/tema s izborom između 2 i 6 posto: situacija u Zagrebu - novi pritvor Bandića i ostavka Sandre Švaljek (5,8%), posjete predsjednice Kolinde Grabar Kitarović susjednoj Bosni i Hercegovini i Njemačkoj (3,9%), rasprave o bušenju i ispitivanju jadranskog podmorja za naftu i plin (3,1%), micanje biste Josipa Broza Tita s Pantovčaka (2,9%), pobjeda Hrvatske nogometne vrste nad Norveškom rezulatatom 5:1 (2,2%). Svi su ostali događaji/teme zabilježili izbor rijeđe od 2 posto.
Vlada RH je zahvaljujući socijalnim mjerama kao i potezima koji podsjećaju na predizborne aktivnosti (a bilježe se s početkom siječnja ove godine), zabilježila rast potpore za svoj rad s prošlomjesečnih 28,4 posto na sadašnjih 30,1 posto, dok vladinu politiku ne podržava 55,6 posto građana (prema 59,9 posto iz ožujka), uz sadašnjih 14,4 posto neodlučnih. Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,20 (u odnosu na 2,19 iz ožujka, ali i 1,96 iz siječnja). Predsjednica republike je za svoj rad dobila vrlo čvrstu trojku (3,47), dok je najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, s ocjenom od 2,14 prošlo i najslabije u ocjenjivanju svojih građana.
