Iako priznaje da je deficit središnje države od 16,2 milijardi kuna u 2013. visok, ministar financija Boris Lalovac utvrdio je danas da je Vlada uz sve poteškoće vodila politiku kojom je pomogla poduzetnicima, uz održavanje razine socijalnih davanja i mirovina.
Lalovac se, podnoseći Hrvatskom saboru izvješće o izvršenju državnog proračuna u 2013., posebno pohvalio učincima fiskalizacije, koja je, kaže, uvela poštenu tržišnu utakmicu.
Obrti i mala poduzeća u ugostiteljstvu lani su prijavili ukupno 2,6 milijardi kuna ili 40 posto više oporezivih isporuka nego u 2012. Od toga su obrtnici prijavili 55 posto veći promet, a mala poduzeća 30 posto više oporezivih usluga.
Kroz naplatne uređaje prošlo je 2,2 milijarde računa, od toga 1,3 milijarde kroz trgovinu, a 377 milijuna kroz ugostiteljstvo.
Dnevni prosječan promet u ugostiteljstvu povećan je sa 620 na 1128 kuna, odnosno za 82 posto, dnevni prosječan dohodak povećan je sa 100 na 210 kuna, pohvalio se Lalovac i upitao što se na tom planu radilo prethodnih godina i je li Hrvatska uopće imala poštenu tržišnu utakmicu.
Činjenicu da su, unatoč fiskalizaciji, proračunski prihodi pali za 1,1 milijardu kuna Lalovac tumači kao posljedicu olakšica za reinvestiranu dobit, novog načina naplate PDV-a i ukidanja carine nakon ulaska u EU.
Kad je riječ o povećanju rashoda od 5,2 milijarde kuna u odnosu na 2012., Lalovac kaže da je to prije svega posljedica uplate doprinosa proračunu Europske unije i sanacije zdravstvenih ustanova.
Naglasio je da su zbog uvođenja centralnog obračuna plaća rashodi za zaposlene pali za 700 milijuna kuna, a materijalni rashodi za 230 milijuna kuna.
"Konstatirajući sve ove brojke, dobiva se da je deficit centralnog proračuna države države iznosio oko 16 milijardi kuna, što je, smatramo i mi, visok deficit, no Vlada se u dubokoj recesiji odlučila vrlo jasnim politikama pomoći poduzetnicima, uvesti fer i korektnu utakmicu na tržište i ne dirati u socijalno ugrožene kategorije", zaključio je Lalovac.
Njegovu izlaganju ne vjeruje oporba, koja je izračunala da je deficit središnje države znatno veći od prikazanog, te da ne iznosi 16,2 milijarde nego 18,5 milijardi kuna.
"Nakon vrlo samozadovoljnog izlaganja o izvršenju proračuna, ja vas otvoreno pitam koliki je deficit državnog proračuna. Ovaj papir jasno govori da se radila 'naštimaljka' da deficit bude 16,2 milijardi kuna, a na kraju ste sami rekli da je problem povećanja rashoda u 2014. u rashodima koji su trebali biti plaćeni 2013.", spočitnuo je ministru HDZ-ov Ivan Šuker.
Njegova stranačka kolegica Martina Dalić podsjetila je da je trgovanje dionicama HANDA-e uknjiženo kao prihod državnog proračuna, iako državna tijela koja upravljaju državnom imovinom po zakonu ne smiju njome i trgovati.
Glavnog državnog revizora Ivana Klešića, koji je podnio izviješće o reviziji izvršenja proračuna za 2013., upitala je zašto Ured za reviziju Ministarstvu financija nije naložio da taj prihod isključi iz proračuna.
"Kako Ured gleda na činjenicu da su državna tijela međusobno trgovala državnom imovinom i možemo li i ubuduće očekivati takve transakcije kojima će se eksplicitno kršiti zakon", upitala je Dalić, na što joj je Klešić odgovorio da će to biti predmet posebnog izvješća.
Vladin optimizam ne dijeli ni Laburist Dragutin Lesar, koji upozorava na daljnji rast nezaposlenosti, pad osobne potrošnje i kupovne moći, te rast siromaštva.
I on podsjeća da je Državni ured za reviziju upozorio na niz propusta u izvršenju proračuna, da je netočno iskazan deficit, različito su knjiženi rashodi, a neuknjiženi ostali otpisi, reprogrami ili prijeboji različitih poreznih dugovanja.
Nalazi revizije govore da je vrijednost novih financijskih jamstava viša od zakonskog maksimuma te da se proračunska zaliha nenamjenski trošila na rashode koji su mogli biti planirani ili se provode redovito, upozorio je Lesar.
Smeta ga što Vlada nije dala mišljenje na nalaz državne revizije i što nema naznaka kada će se i kako ukloniti uočeni nedostaci, zbog kojih je revizija izvršenju proračuna dala uvjetnu ocjenu.
Vladajući su pak ponavljali da je država u dugogodišnjoj gospodarskoj krizi te isticali da je Vlada poduzela niz mjera čiji će se efekti vidjeti ove i idućih godina.
"Tek u ovom mandatu započinju ozbiljnije reforme koje se odnose na tržište rada, niže opterećenje rada, poreznu reformu koja smanjuje i poreznu evaziju, reformu javne uprave, pravosuđa, zdravstva, socijale", ustvrdila je SDP-ova zastupnica Dragica Zgrebec.
"Da do sada poduzimane mjere daju izvjesne rezultate na makro planu pokazuju i određeni rezultati koji su vidljivi već u 2013. godini, a trend se nastavlja i u ovoj godini", tumači Zgrebec.
Dodala je kako treba uzeti u obzir činjenicu da velik dio stanovništva ovisi o proračunskim transferima te podsjetila kako, unatoč krizi, nisu smanjivane mirovine i socijalna davanja.
Lalovac je odbacio optužbe o "namještanju proračuna", poručujući HDZ-ovcima da se može govoriti o tome je li namještanja bilo 2011., kada je prikazan deficit od 15 milijardi kuna dok je, tvrdi, u stvarnosti iznosio 27 milijardi kuna.
Naglasio je kako se nada efektu kakav je bio prošle godine tijekom turističke sezone, da se u ljetnim mjesecima pojača dinamika punjenja proračuna zbog sezone i fiskalizacije koja sve bolje zaživljava.
Na njega se nadovezao i Darko Lorencin, ministar turizma.
"Festivalski turizam je postao jedan proizvod RH i to od Istre pa skroz do juga. U biti jedna od značajnjijih komponenti, i ove godine imamo mega manifestacije, dvije manifestacije bile su upravo na tu temu", osvrnuo se Lorencin na bajkere i Ultru u Splitu.
"Radi se o top deset događanja na našoj obali, sve više i više trebamo raditi na uspostavi destinacijskog menadžmenta i destinacije se trebaju prilagođavati za taj tip turizma, isto kao i što ovdje sve treba biti održivo i na principu suživota", dodao je Lorencin.
Ministar je sugerirao na popunjavanje rupa po pitanju festivalskog turizma, što donosi očiglednu zaradu.
"Jedan od vrlo kvalitetnih proizvoda su popunjavanje rupa. Ono, što je bitno mlađim ljudima, je stvarna navika dolaska u našu zemlju. Imamo slučaj Brazila gdje smo došli gotovo do 50 tisuća posjetitelja upravo na temelju muzičkih festivala gdje su dolazile mlađe generacije i proširile priču u svojoj zemlji o našim ljepotama", pojasnio je Lorencin.
Podržava i Ultra festival, no naglasio je da treba vidjeti u kojoj je on mjeri multiplikator turizma.
Čudi ga da u hrvatskim medijima nije bilo više riječi o minusu jer je Hrvatska u manjku turista, no pozvao je na strpljenje do ponedjeljka, kad će biti održana konferencija o rezultatima lipnja.