Prosječni Amerikanac baci oko 15 kilograma hrane svaki mjesec, vrijedne oko 40 američkih dolara, po podacima američkog Vijeća za obranu prirodnih izvora, koje svoje podatke o bacanju hrane namjerava objaviti u travnju.
To znači da godišnje svaka osoba u SAD-u baci oko 180 kilograma
hrane.
Po podacima američke agencije za zaštitu okoliša, hrana
predstavlja najveći dio američkog smeća i godišnje na
odlagalištima završi oko 33 milijuna tona hrane. Tako,
primjerice, na smetlištima završi oko 23 posto svih proizvedenih
jaja.
"Zaboravimo da imamo sve to svježe voće i povrće i na kraju
tjedna sve to bacimo", kaže Esther Gove iz
Mainea koja više ne kupuje svježe proizvode u količini u kojoj je
ranije kupovala.
Stručnjaci upozoravaju da je poljoprivreda jedan od najvećih
svjetskih potrošača vode, energije i kemikalija te jedan od
velikih proizvođača stakleničkih plinova. Oni ističu da bi
smanjenje količine bačene hrane bio jednostavni način da se
smanji stres za okoliš dok se istodobno smanjuje pritisak na
poljoprivrednike koji bi do 2050. godine trebali osigurati hranu
za gotovo devet milijarda stanovnika na zemlji.
U bogatijim zemljama jestivo voće i povrće završi na
odlagalištima zato što nije dovoljno lijepo po standardima
trgovaca, kao i zbog toga što se pokvarilo u hladnjacima ili nije
pojedeno u restoranima. U zemljama u razvoju dosta se hrane
pokvari već zbog toga što se ne uskladišti na odgovarajući način
ili zbog loše prometne povezanosti.
"Problem je i cijena hrane koja je zbog toga nekima nedostupna",
upozorava Patrick Woodall iz organizacije
Food and Water Watch koji ističe da je
hrane na svijetu dovoljno da se svi prehrane, ali je za neke
preskupa.
Europa je u ovom trenutku predvodnica u bavljenju problemom
bacanja hrane, no ubrzano ju slijedi SAD zbog toga što
proizvođači, suočeni s padom prodaje traže načine da kontroliraju
troškove.
