Hrvatska je Deklaracijom odmaknuta od Europske unije, a stupanjem na snagu schengenskog režima situacija će biti još problematičnija, ocjenjuje Đapić. S obzirom da se Deklaracije uvijek pišu tako da se mogu tumačiti na različite načine, Đapić ističe da je za dublje analize potrebno vremena kao i temeljita saborska rasprava. Na prvi pogled, ona je kontradiktorna jer se s jedne strane govori o individualnom pristupu zemalja Europskoj uniji, a istodobno se sve zemlje obvezuju na regionalnu suradnju. To znači, smatra Đapić, da nema govora da će neka zemlja pojedinačno pristupiti EU dok se sve zemlje regije ne usklade. To za Hrvatsku, koja je sada u istom položaju kao i SRJ, znači mukotrpan put i odricanje. Regionalna suradnja je zamka, jer ona se ne može provesti bez uvođenja bescarinske zone, a to je korak do carinske unije. Što nakon toga slijedi ne želim ni pomišljati, istaknuo je Đapić. Ističe da se u Deklaraciji ne govori jasno o procesu sukcesije bivše SFRJ, o pravima hrvatske manjine u SRJ itd. i podsjeća da je hrvatska Vlada postavila 11 zaključaka (uvjeta) za uspostavljanje odnosa sa SRJ. No, Đapić ipak smatra kako ne treba dramatizirati, jer se na zagrebačkom summitu nije dogodilo ništa spektakularno, osim što je došao europski politički jet-set. Na Hrvatskoj je, hoće li se znati nositi, hoće li raditi ustupke. Moramo sačuvati neovisnost i provoditi najviše standarde Europske unije, ali ne smijemo dopustiti da Hrvatska na svojim leđima nosi druge države. Na pitanje kako komentira to što je SRJ prihvatila Deklaraciju u kojoj je i obveza suradnje s Haaškim sudom, Đapić je odgovorio da je suradnja s Haagom unutarnje pitanje Srbije. Što se Hrvatske tiče, rekao je, "kako ne zna što bi se više moglo učiniti osim da se uvede redovna linija Zagreb-Haag".
Hrvatska na zagrebačkom summitu nije uspjela afirmirati svoje interese, smatra predsjednik HSP-a Anto Ðapić,