Krajem prošle godine upozoravali ste da je u hrvatskim hotelima broj noćenja u pet godina porastao samo sedam posto, a u drugim mediteranskim zemljama prosječni je porast 19 posto. Turska je najjača s porastom noćenja od 42 posto. Ukratko, upozorili ste da gubimo tržišni udio u Mediteranu. Možda sporije rastemo i zbog toga što imamo manju razinu izgradnje objekata nego u okruženju. Stalno se spominje ogroman pad investicija, njih nema. Nove, greenfield investicije nisu se pokazale uspješnim. No, ključno pitanje je kako koristimo svoje kapacitete, jer nam je iskorištenost na godišnjoj razini oko 40 posto, što znači da nam je tijekom godine čak 60 posto hotelskih soba prazno.
U čemu je problem? Dobrim dijelom je do turističkog proizvoda. Znamo da je kampiranje rudimentarno i ovisi o vremenskim uvjetima, a što se tiče privatnog smještaja, moramo ponuditi nešto više od jela i spavanja. Potražnja je sezonska i ovisi o vremenskim uvjetima. Hotelijerstvo mora osmisliti sadržaje koji će biti zanimljivi i kada vrijeme nije lijepo, to moraju biti pravi destinacijski doživljaji koji pružaju kvalitetan proizvod.
Snimio i montirao Franjo Tot
Jesu li nam cijene previsoke ako se uspoređujemo s jeftinijim mediteranskim zemljama? U pojedinim aspektima nudimo izvrstan proizvod. Cijena u kampovima i u privatnom smještaju sigurno nije previsoka. No, imamo drugi problem. Hotelijeri ubrzano mijenjaju strukturu proizvoda i sad imamo velik broj hotela s četiri zvjezdice, a povećanjem kategorija povećava se i cijena. Unatoč tome, nemamo sve što prava destinacija treba imati, niti ikakav destinacijski menadžment. Nismo uspjeli ni promijeniti percepciju Hrvatske kao jeftinog odredišta privatnog smještaja. Trebamo proizvoditi što kupci žele, a pitanje je nudimo li im to.
Prethodnih smo godina slušali kako nam, primjerice, iz Dubrovnika turisti odlaze u Crnu Goru, što zbog cijena, što zbog noćnog života koji je u Dubrovniku prilično mrtav. Dopuštam, ali meni ne bi smetalo da rade izlete u Crnu Goru, a kod mene spavaju i troše većinu novca. Dubrovnik danas ide na visoku kvalitetu pa su im i cijene vrhunske, poput drugih top-destinacija. Ako se upitamo jesmo li uspjeli povezati i cijene, i kvalitetu, i imidž Dubrovnika, ja bih rekao da ne.
Dubrovnik danas ide na visoku kvalitetu pa su im i cijene vrhunske, poput drugih top-destinacija. Ako se upitamo jesmo li uspjeli povezati i cijene, i kvalitetu, i imidž Dubrovnika, ja bih rekao da neGdje biste vi najradije na Mediteranu potrošili deset dana i deset tisuća kuna? Ne bih htio ispasti lokalpatriot, ali mislim da Hrvatska može ponuditi vrhunski proizvod. Imamo potencijal. Tenerifi su, recimo, preizgrađeni, a imamo ukupno oko 580 hotela, što je praktički broj hotela koje ima jedan Rimini. Moramo podići uređenost, a moramo raditi i na imidžu države jer nas gledaju kao jeftino odredište, a nismo. Moramo reći svijetu što sve nudimo, kao što i kod kuće trebamo objasniti što obećavamo, a onda to i ispuniti. Morate imati i adekvatnu hranu i zabavu.
Kad kažete zabavu, što nam nedostaje? Jeste li ikada došli na hotelsku zabavu, a tamo svira neki duo, žena pjeva, muškarac svira na sintesajzeru pjesme koje nitko ne želi čuti? To nije rijetkost kod nas.
Za što manju lovu želimo izvući što više? To svi rade. No, naši problemi su tamo gdje ide nadogradnja na izuzetnu kvalitetu prirodnih resursa i uređenje destinacija. Trogir, Rovinj, Lošinj, Dubrovnik, Split... nema puno takvih konkurenata, imamo prekrasnu klimu, ali svatko od nas želi edukaciju, zabavu, mogućnost opuštanja, moderni turistički proizvod – doživljaj. Nije doživljaj da vas netko nahrani, nego da uživate u hrani.
Da imate pet milijuna eura, gdje biste ih uložili? U Zagrebu, recimo, ima puno turističkih niša, možda bih išao na generaciju od 30 do 40 godina, hotel s tri do četiri zvjezdice. Takvih niša ima i na obali. Svugdje mogu uložiti ako znam tko mi je kupac.
Snimio i montirao Franjo Tot
Biste li otvorili kockarnicu, diskoteku, bazene, teniske, nogometne, golf, kriket-terene... Bazene ne, ali akvapark da. U Hrvatskoj ih fali, bilo kakvih entertainment parkova. Teniskih terena ima dovoljno, i nitko ne voli igrati tenis po zvizdanu u osmom mjesecu. No, ima jako puno tržišnih segmenata i moramo moći ponuditi ono što traže različiti tipovi ljudi.
Koga još nismo privukli? Evo, u sedmom i osmom mjesecu su na obali dominantno gosti iz Hrvatske, i to obitelji, a naši kampovi ne odgovaraju potrebama obitelji. To je čuvanje djece, zabavni parkovi, rekreacija i sport na vodi za djecu, a hrvatski turizam živi od obitelji. Isto je i s privatnim smještajem.
Što je s mladim ljudima? Na Zrću im nudimo vrhunski proizvod.
Kako objašnjavate fenomen Zrća i što se od njega može naučiti? Puno toga, Zrće je u rangu Ibize, a u Hrvatskoj ima mnogo destinacija na kojima bi se moglo ponuditi zabavu.
Koja skupina turista u Hrvatskoj najbolje prolazi? Oni koji žele pasivni odmor, dakle, kupanje, sunčanje, poslije večere na sladoled pa u sobu. Troše ovisno o hotelu u kojem spavaju. Kad nudite jednostavan proizvod, onda se svi natječu sa svima na tržištu. Kada imate jedinstven proizvod, onda vam se smanjuje konkurencija, a mi takav proizvod nemamo.
Što biste vi pokazali na razglednici Hrvatske snimljenoj za CNN? Sigurno da je Dubrovnik najprepoznatljiviji, otoci su dugoročno najjači resurs. Pitanje je hoću li pokazati samo sunce i more ili čime se turisti mogu baviti. Na CNN-u ću privući pozornost manje-više poslovnih ljudi, sigurno gastronomija i kultura. Sigurno edukacija i zabava, ne želite učiti, ali kad idete u Španjolsku ili Tursku želite naučiti o njima.
Kosor je sugerirala i to je prihvaćeno, ali sigurno je da nije potrebno profesionalcima ulaziti u njihov posao.Zadar se nedavno pohvalio autobusima na kat za obilaske. Ne znam za to, ali pretpostavljam da služi razgledavanju. U Zagrebu ih također ima, ali to sigurno nije dovoljno.
Bi li vas uvrijedila pojava stražnjice u spotu da je vidite na CNN-u? To je potpuno irelevantno.
Kako gledate na premijerkinu intervenciju u spot Hrvatske turističke zajednice? Sugerirala je i to je prihvaćeno, ali sigurno je da nije potrebno profesionalcima ulaziti u njihov posao. Ali, pitanje je i kolika je profesionalnost tog spota i želite li prikazati samo sunce i more. Je li to jedino i odgovara li svim potrebama o kojima smo govorili?
Premijerka tu, naprimjer, nije imala prigovora. Ona nije profesionalac za turizam. Ali, pričajmo o spotu koji prikazuje samo sunce i more. Ona je rekla da (stražnjica) ništa neće prodati. Bitno je da znam kome to želim prodati, a ja nisam vidio u tom spotu da je diferenciran proizvod, niti da se obraća određenoj publici. Mislim da je trebao biti drugačije napravljen.
Što im znači slogan 'Tako lijepa, tako naša'? Volio bih da pitate to onoga tko ga je izmislio. Sigurno je da je ideja privlačenja domaćih turista, ali je li dobra... Domaća potražnja kod nas je puno manja nego u Španjolskoj, a pogotovo Italiji.
Zašto se Istra razvija brže od Dalmacije? Ondje je prepoznatljiviji turistički proizvod, iako bih rekao da kod njih ne raste broj noćenja. Imamo mali pad, manje od jedan posto, koji je generirao privatni smještaj.
Domaća potražnja kod nas je puno manja nego u Španjolskoj, a pogotovo Italiji. Nisu li hotelijeri pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca rekli da se radi o padu do šest posto? Smanjenje prihoda nije bilo tako veliko, što znači da smo po većoj cijeni uspjeli prodati hotelski proizvod, što nije tako loše. Sigurno da je hotelijerima kriza nanijela štetu, ali to je daleko od propasti. Dapače.
Najveći pojedinačni sponzor HDZ-a na prošlim parlamentarnim izborima dolazi upravo iz redova turističke branše, radi se o Anđelku Leki. Kako to tumačite? To je mi je prva informacija i nemam stav o tome, dokle god je u zakonskim okvirima. Zašto ne?
Kako biste ocijenili ministra Bajsa prema razrađivanju strategije turizma? Od jedan do pet? Tko je po Vama najbolji ministar do sada? Ne bih na taj način odgovarao. Ministra Bajsa je teško ocjenjivati kada ima jednu od najtežih godina iza sebe. On je možda jedan od najboljih jer je u očajnoj godini ostvario stagnaciju i gotovo istu razinu noćenja. Ne mogu odgovarati na takva pitanja. Volio bih da mi generalno pratimo svoju efikasnost, ne samo ministarstvo, nego svi subjekti u turizmu.
Ministar Bajs je na neko vrijeme povukao oglase Hrvatske turističke zajednice iz Styrije zbog toga jer je Večernji objavio priču da je glasao za Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji, a da je postao otac upravo zato jer nije bio na snazi u vrijeme kada je njegova supruga začela. To mi je prvi glas, pitajte njega. Možda je povukao, ali ne znamo je li to motivirano njegovim privatnim životom. I drugi su mediji pisali o tome.
Večernji je otkrio priču. Radi se o oglasima u koje su utrošeni novci i koji bi nečemu trebali služiti, a on ih povlači zbog nečega što nema veze s turizmom. Stvarno ne znam ništa o tome i mislim da je apsolutno irelevantno to pitanje.
Irelevantno? Bajs je rekorder po utrošku novca na reklamiranje turizma. Prošle godine, kada se to odigralo, udvostručen je utrošak za reklame. Ne oglašava Ministarstvo turizma, nego HTZ kojoj je to temeljna misija. Implicirali ste vezu između HTZ-a i ministra turizma.
Mislite da je nema? Ne znam to. Bavim se drugim stvarima, turizmom.
Koliko nam štete priče iz crne kronike, poput Britt Lapthorne ili silovane Britanke? Kako se najbolje postaviti u takvim situacijama? Sigurno da je to negativno. Ključne su stvari transparentno izvještavanje, kontrola i sudjelovanje svih faktora, od istraživačkog novinarstva do pravodobnog izvještavanja. Mediji su ključni. Oni trebaju raditi posao neovisno, a druga strana, policija i ostali subjekti istražnog postupka, mora davati informacije medijima, barem one koje su za davanje. Nisu sve za javnost.
Ugledni redatelj Jiři Menzel dobio je šakom u Dubrovniku dok je snimao dokumentarac Volim Hrvatsku. Kako ste primili tu vijest? Zašto je itko trebao dobiti šakom? Jeste li vi na to pozitivno reagirali?
Pa postoji određena doza ironije i humora u tome. Meni to nije smiješno, pustimo ironiju. To je katastrofa! Stvar je za istražni postupak, kako možete tući nekoga po ulici?
Kakvim ocjenjujete zadnji prijedlog Zakona o golfu? Nije se ništa realiziralo. Golf je bitan element turističke ponude. Trebali bismo apsolutno ići u realizaciju golf-projekata, a pitanje je ima li taj zakon potencijal za pokrenuti ih ili su problemi negdje drugdje? Mislim da uspjeh tog zakona nije bio poseban i pitanje je je li uopće potreban. Zašto preferirati golf, a ne nešto drugo? To nije potrebno. Mislim da nije odgovorio na temeljne probleme ograničenog investiranja u golf-terene u Hrvatskoj. Projekte možemo realizirati i drugačije. Na golf gledam kao na rekreaciju i sport, nešto što oplemenjuje ponudu, a ne nešto što će prodavati apartmane.
Je li golf 'nacionalni interes', kao što je tvrdila HDZ-ova Dubravka Šuica dok je branila postupak izvlaštenja parcela od privatnih vlasnika i prodavala Srđ za 55 kuna po kvadratu zemljišta? Ne. Dobro bi ga bilo imati, ali golf nije važniji od bolnice, ceste, hotela.
O vojnim objektima na atraktivnim lokacijama na Jadranu i tome kako ih iskoristiti... Svi pričaju o Kuparima, i to je mjesto na kojem treba pokrenuti biznis. To je resurs koji možemo pokrenuti relativno brzo. Rješenje je potpuna privatizacija i aktiviranje objekata koji su devastirani. Radi se o velikom potencijalu za dizanje ponude.
O vrijednosti hotela Srebreno koji su privatizirani, pa svejedno trunu, i načinu da ih se 'prodrma'... Ne znam detalje, ali mislim da nije ništa investirano u njih. To nije više problem državnog poduzeća. Kako možete prodrmati privatnog vlasnika?
O situaciji kada država privatnom vlasniku nešto proda pod uvjetima koji nisu ispunjeni, kao u slučaju hotela Srebreno... Onda je jasno – raskid ugovora. Treba se sagledati zašto se nije uložilo, zbog građevinske dozvole, je li bilo kapitala ili nije bilo ni pokušaja. Ako investitor nije htio uložiti, onda situacija nije sporna. Niste ispunili ugovor.
O Sunčanom Hvaru... Mislim da nije sve hotele trebalo prepustiti jednom vlasniku, monopolističkom poduzeću.
O Liburnija hotelima Država nedvojbeno te hotele treba pripremiti i privatizirati. LRH ima 19 poduzeća, to treba i pripremiti. Što je s poduzećima koji imaju više nekretnina, a opterećena su kreditima? Trebamo se ozbiljno baviti time, kao i vojnim objektima.
O vrijednosti Brijuna i spominjanju njihove prodaje kao jednog od rješenja za izlaz iz krize... Ma tko to može platit? Mislim da oni nisu na prodaju. Ekonomisti relativno brzo mogu utvrditi njihovu vrijednost kada od budućih prihoda oduzmu troškove i svedu na sadašnju vrijednost. Hotel Neptun ima određenu vrijednost, a nacionalno blago je drugo.
O tome tko su hrvatski turistički tigrovi na obali... Rast kvalitete događa se u Istri, u Primorsko-goranskoj županiji se dosta radi na destinacijskom menadžmentu, a Dubrovnik je sigurno perjanica hrvatskog turizma. Split je jedan od gradova koji će u budućnosti strašno rasti, ne na tržištu sunca i mora, nego poslovnog i gradskog turizma, kulturnog turizma, Split može puno toga ponuditi. Trogir je odličan.
O hrvatskim kopnenim tigrovima... Tu nismo uspjeli penetrirati na međunarodno tržište, ali rekao bih Krka i Plitvička jezera, nacionalni parkovi su tu veliki lideri. No, dugoročno bi Varaždin mogao sa svojim gradskim turizmom i dolascima na dva-tri dana biti proizvod budućnosti. Povezati i grad i okolicu. Osijek također. Moramo više razmišljati i o spa i wellness turizmu.
