Manjak participativne poličke kulture, relativizacija zaštite prava na slobodu govora, kulturnu autonomiju, slobodu medija, prava nacionalnih manjina, slobodu udruživanja i prava na azil, te općenito pad političke i građanske pismenosti - rezultati su istraživanja javnog mnijenja o razini informiranosti i stajalištima građana, posebno mladih, o društvenim, političkim i ekonomskim temama, koji su predstavljeni u ponedjeljak u Pogonu - zagrebačkom centru za nezavisnu kulturu i mlade.
Istraživanje je tijekom siječnja na 1000 ispitanika proveo Institut za društvena istraživanja (IDIZ) u suradnji s GOOD inicijativom za kvalitetno i sustavno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole, uz podršku Open Society Foundations.
Među pravima koje treba štititi ispitanici su dali prednost pravu na rad, obrazovanje, osobnoj sigurnosti, pravu žena, socijalnoj zaštiti starih i ugroženih, jednakosti pred zakonom, pravu na privatnost i pravu na vlasništvo.
Nakon toga slijede sloboda informiranja, pravo na pristup informacijama, sloboda savjesti, govora, kulturna autonomija, sloboda medija, pravo nacionalnih manjina, sloboda udruživanja i pravo na azil.
Kao karakteristike dobrih građanina, oko 62 posto ispitanika navelo je pridržavanje zakona i pravila, 58 posto plaćanje poreza, 51 posto pomaganje ljudima koji žive lošije od njih, 48 posto ih je navelo glasovanje na izborima, 25 posto praćenje djelovanja Vlade, a 10 posto aktivnost u društvenim ili političkim udrugama.
Najvažniji zdravstvena zaštita i standard dovoljan za život
Osigurana zdravstvena zaštita i standard dovoljan za život su među građanskim pravima koje ispitanici smatraju najvažnijima (88 posto). Slijede mogućnost sudjelovanja u javnom odlučivanju (68 posto), zaštita prava manjina (66 posto), poštivanje demokratskih prava (64 posto) i mogućnost sudjelovanja u građanskom neposluhu (50 posto).
Čak 88 posto ih smatra da javna okupljanja ni u kojem slučaju ne bi trebalo dopustiti ljudima s rasnim ili nacionalnim predrasudama, religijskim ekstremistima (83 posto) i ljudima koji nasilno žele srušiti vlast (77 posto).
No, 34 posto mladih od 18 do 29 godina smatra da bi trebalo dozvoliti javna okupljanja ljudima koji nasilno žele srušiti vlast.
Više od 62 posto ispitanika smatra da je vrlo mnogo ljudi ili gotovo svatko upleten u korupciju u javnim službama, a 80 posto smatra da je većina političara u politici samo zbog osobne koristi.
Oko 77 posto ih misli da Vladu nije briga za mišljenje ljudi, te da nemaju nikakav utjecaj na rad Vlade, 22 posto bi se usudilo učiniti nešto u vezi donošenja nekog štetnog zakona u Saboru, a samo sedam posto smatra da Sabor pridaje ozbiljnu pozornost potencijalnim zahtjevima.
Oko 55 posto građana smatra da prilično dobro razumije važna politička pitanja s kojima se Hrvatska suočava, od čega 45 posto mladih od 18 do 29 godina. Politika zanima tek 22 posto mladih od 18 do 29 godina.
Ispitanici se uglavnom ne bi uključili u političke aktivnosti
"Participacija je prepoznata kao građansko pravo, ali ne i kao vrlo važno obilježje uloge građanina. Prisutan je manjak participativne poličke kulture, a zabrinjava što se ispitanici uglavnom ne bi uključili u političke aktivnosti u širem smislu ni kada bi se za to pružila prilika", naglasila je voditeljica istraživanja Anja Gvozdanović iz IDIZ-ova Centra za omladinska i rodna istraživanja.
Iako je procjena vlastite političke informiranosti relativno dobra, politička kompetencija je osrednja što, kazala je, otvara prostor za ideološke i druge manipulacije.
Zabrinjavajućim je ocijenila i to što je prisutna relativizacija zaštite prava na slobodu govora, kulturnu autonomiju, slobodu medija, prava nacionalnih manjina, slobodu udruživanja i prava na azil 'što upućuje na elemente sociokulturne isključivosti'.
Emina Bužinkić u ime GOOD inicijative upozorila je na trend produbljivanja demokratskog deficita unutar mladih, ali i opće populacije.
"Predstavljeno istraživanje govori o padu političke i građanske pismenosti. Zabrinjava to što percepcija vlastite kompetencije informiranosti o politici raste dok se demokratski deficit produbljuje manjkom participacije i kompetencije na svim razinama", upozorila je.
"Trendovi ukazuju na nužnost snažne političke odluke za snažnim zaokretom prema demokraciji, a obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo može biti jedan od načina", naglasila je Bužinkić.
GOOD inicijativa će se i dalje zalagati za uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole, o čemu će na jesen pokrenuti kampanju.
