Voditeljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič pozdravila je dogovor unutar Vlade o odlasku potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića na proslavu obljetnice Oluje u Knin, odnosno odlaska potpredsjednika Vlade i ministra branitelja Tome Medveda na komemoraciju ubijenim srpskim civilima u selo Grubore.
Boris Stamenić iz Documente naglasio je važnost Oluje kao povijesnog događaja koji je odredio ishod rata u Hrvatskoj.
BORIS MILOŠEVIĆ IDE U KNIN, A VLADIN IZASLANIK U GRUBORE? 25 godina nakon Oluje, HDZ i SDSS surađuju drugačije nego dosad Profesor s Odsjeka za kulturalne studije Sveučilišta u Rijeci Vjeran Pavlaković osvrnuo se na jačanje prisutnosti pojma "kulture sjećanja" u javnom prostoru. Pavlaković je istaknuo da je riječ o pojmu koji je od egzotičnog polja znanstvenih istraživanja tijekom godina stigao u mainstream. "Danas i predsjednik Vlade Plenković često govori o njegovanju kulture sjećanja, a prije petnaestak godina kada sam iz Amerike došao u Hrvatsku, rijetki su znali za taj pojam", ustvrdio je.
Jelena Đureinović iz Fonda za humanitarno pravo iz Beograda naglasila je jačanje "državne industrije sjećanja" u Srbiji posljednjih godina i sve snažniju prisutnost viktimološkog diskursa u tamošnjim politikama sjećanja.
'Oluja je egzodus, ali i legitimna akcija oslobađanja Hrvatske'
Dopredsjednik Srpskog narodnog vijeća Saša Milošević istaknuo je da je pred nama vrijeme u kojem tek trebamo vidjeti hoće li doći do istinske promjene u politikama sjećanja. Smatra da bi s hrvatske strane manifestacijama kojima se obilježava Oluja osim slavlja trebalo dodati suze i žaljenje za ubijenim srpskim civilima, a sa srpske strane prihvatiti činjenicu da je Oluja, osim egzodusa, bila i legitimna akcija hrvatske vojske kojom je oslobođena trećina okupiranog teritorija. "U dijaboličnom odnosu prema Oluji iz moje perspektive, potrebno je oponirati prevladavajućem narativu i jasno reći kako je Oluja istovremeno legitimna i kriminalna, oslobađajuća, ali i etničko čišćenje“, poručio je Milošević.
Novinar tjednika Novosti Jerko Bakotin govorio je o primjeru zločina u Dvoru na Uni u kolovozu 1995. kao primjeru događaja o kojem i danas postoje različite interpretacije o tome tko su počinitelji. Branka Vierda iz Inicijative mladih za ljudska prava predstavila je aktivnosti Inicijative u domeni kritičkog suočavanja s prošlošću i ispričala iskustva iz prakse.
Zaključno, sudionici su istaknuli važnost nastavka kritičkog suočavanja s prošlošću s jedne strane te iskaza empatije prema žrtvama s druge strane, kao važnih elemenata izgradnje kulture sjećanja, odnosno preduvjeta dugoročne izgradnje mira. Debata je održana u organizaciji Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, u ime REKOM mreže pomirenja.
