Na današnjem ročištu kao svjedoci saslušani su Josip Manolić i Vladimir Šeks. Manolić je ustvrdio da nikad nije dobio izvješće da je Glavaš umiješan u bilo kakvo ubojstvo te da je Glavaš imao opsesiju da ga proganja bivši režim, a Šeks je ustvrdio da su Washington i Bruxelles 2004. pritiskali da se pokrene postupak protiv Glavaša.
Prvi je u klupu za svjedoke sjeo Manolić, koji je kazao da nema
saznanja o događajima u Osijeku u inkriminiranom
razdoblju.
Manolić je, podsjetimo, od rujna 1990. do kolovoza 1991. bio
predsjednik Vlade, a nakon toga šef Kriznog štaba za
Hrvatsku.
Potvrdio je da Glavaša poznaje od 1989. godine kada ga je upoznao
na skupu koji je bio posvećen višestranačju.
U to je vrijeme, kazao je Manolić, postojao Ured za nacionalnu sigurnost kojemu je on bio na čelu.
- Manolić: 'Glavaš je bio opsjednut time da ga proganja bivši režim'
Istaknuo je da s Glavašem nikada nije bio u ljubaznim odnosima te da je Glavaš imao opsesiju da ga se proganja iz bivšeg režima.
Također je istaknuo da nikad nije dobio izvješće da je Glavaš umiješan u bilo kakvo ubojstvo, niti je otvarana istraga, a izvješća je dobivao iz cijele Hrvatske i misli da u njima nije pisalo ništa o Glavašu o težim djelima i ubojstvima koja bi se povezivalo s njime.
Kazao je da se na Vrhovnom državnom vijeću nikadnije raspravljalo o Glavašu te da vjerojatno nije bilo povoda. Iako je naglasio da se on ne sjeća baš svega, naglasio je je da postoje vjerodostojni zapisnici iz tog doba i može se u njima vidjeti o čemu je bila riječ.
Podsjetimo, novo suđenje u slučajevima 'garaža' i 'selotejp' zakazano je nakon što je Vrhovni sud početkom siječnja ukinuo odluku izvanraspravnog vijeća zagrebačkoga Županijskog suda iz ožujka prošle godine prema kojoj se ponovljeno suđenje Glavašu trebalo odvojiti od postupka njegovim suoptuženicima.
Na prvom suđenju Glavaš i ostali osuđeni su na višegodišnje za zatvorske kazne, ali je pravomoćnu presudu ukinuo Ustavni sud. Glavaš je do tada odradio i većinu osmogodišnje kazne u zatvorima u BiH gdje je otišao uoči izricanja prve presude.
Nakon Manolića u klupu za svjedoke je sjeo Šeks, koji je rekao da
ostaje kod starog iskaza.
Na pitanje Glavaševe obrane gdje je bio 1991. godine, Šeks je
odvratio da je tada bio predsjednik regionalnog kriznog
štaba za istočnu Hrvatsku, čije je sjedište bilo u Osijeku.
Kazao je da se taj štab tada sastajao često, povremene su bile i blic sjednice u djelomičnom sastavu, najmanje jednom tjedno, ali je Glavaš bio rijetko na tim sjednicama.
Nakon što mu je odvjetnik predočio zapovijed od 31. kolovoza
1991. godine koju je potpisao zapovjednik Franjo
Pejić i kojom se zapovijeda odmah uspostaviti red
kako bi se reagiralo na utvrđeno nasilje od strane grupe koje su
pod krinkom odore bilo vojske, bilo policije činile razna kaznena
djela, Šeks je rekao da se toga dana dobro sjeća.
Istaknuo je da su u ranim jutarnjim satima imali sastanak kriznog
štaba vezano uz saznanja da su u Osijeku i okolici zavladali
nasilje, pljačke koje su provodile različite bande i kriminalci
pa su odlučili poduzeti sve mjere kako bi se spriječilo
bezakonje.
Za taj je zadatak zadužio javnog pravobranitelja i
predsjednika Općinskog suda u Osijeku Davora
Krtića. Istaknuo je da se i toga dana također sjeća jer
je došao s terena oko ponoći i zatekao očevid u uvjetima
zamračenja te je vidio mrtvo tijelo čovjeka.
Upitan što se dogodilo, kazao je da su mu rekli da je straža ubila jednog terorista. On je potom otišao u sekretarijat gdje su bili Pejić i Glavaš i oni su, tvrdi, to isto ponovili, a tada nije vidio Nikolu Jamana.
Vrhovno državno vijeće nje donosilo nikakvu odluku, tu su se raspravljale neke stvari, ali nikakva se odluka nije donosila, ustvrdio je Šeks, koji je Glavašu potom odgovorio i na pitanje otkud je crpio informacije o petoj koloni.
"Od načelnika SIS-a i od Službe za zaštitu ustavnog poretka, točnije Pejića i Budića, a bio sam informiran i od Josipa Perkovića da je na kolegiju MUP-a raspravljano da je najjača peta kolona u Hrvatskoj ona situirana u Osijeku koju su tvorili pripadnici JNA, dio pobunjeničke strukture osječkih DSrba koji su oblačili hrvatske odore i radili određena kaznena djela s ciljem da kompromitiraju Hrvatsku. Jedan primjer je grupa Labrador iz Zagreba gdje su podmetnuli bombu pod židovsku općinu i još neke objekte želeći to pripisati Hrvatskoj kao da je to učinila Hrvatska vojska'', odgovorio je.
Jesu li 2004. stizali nalozi iz Washingtona i Bruxellesa te pritisci prema hrvatskoj Vladi od strane američkog veleposlanstva kao uvjet zatvaranja poglavlja 23, je li bilo govora koga se, i to konkretno, mora uhititi, zanimalo je Glavaša.
''Ja sam dobivao najvažnija izvješća od SOA-e i POA-e, ali i ona iz diplimacije pa m je tako i ova bilješka bila dostavljena. 2004. je vršen ogroman pritisak na RH. Hrvatska je otvarala pregovore, tada je vršen pritisak u tom pravcu da poboljšamo zakonodavstvo, ali jedan od ključnih uvjeta bio je da se Hrvatska obračuna sa svima koji su počinili ratni zločin'', kazao je Šeks, dodavši da se u bilješci koju je primio navodi potreba da se procesuira Glavaša.