Zima ga skriva bolje nego što mislite, ni stručnjaci nisu odmah uočili leoparda: Možete li vi?

Ove rijetke i izuzetno oprezne životinje poznate su po svojoj sposobnosti savršenog kamufliranja, zbog čega ih je iznimno teško uočiti, a kamoli fotografirati.

Fotografi su koristili posebno postavljene foto-zamke – kamere koje se aktiviraju na pokret – kako bi zabilježili trenutke iz života ove gotovo nevidljive zvijeri.

Rezultat je zadivljujuća serija fotografija koja prikazuje snježnog leoparda kako se kreće svojim snježnim carstvom, gotovo neprimjetan i stopljen s okolišem.

"Čak i radeći s najboljim tragačima u tom području, trebalo mi je jako puno vremena da uočim leoparde čak i kad su bili točno ispred mene", rekao je Vacher.

"Trebalo mi je oko osam dana da ih konačno uočim, a kad sam to učinio, nisam skidao pogled s njih", dodao je.

Snježni leopard, poznat i kao irbis ili "duh planina", veličanstvena je velika mačka koja obitava u surovim, visokim planinskim lancima Središnje i Južne Azije.

Savršeno je adaptiran za život u hladnom, planinskom okruženju. Njegovo gusto, sivkasto-bijelo krzno, prošarano tamnim pjegama i rozetama, pruža izvrsnu kamuflažu u stjenovitom i snježnom krajoliku te izvanrednu toplinsku izolaciju.

Dlaka na trbuhu može doseći duljinu i do 12 centimetara. Glava mu je relativno mala s kratkom njuškom i uzdignutim čelom, a nosni otvori su veliki kako bi se optimizirao udah hladnog, suhog zraka koji se zagrijava prije ulaska u pluća.

Jedna od najupečatljivijih karakteristika je njegov iznimno dug i debeo rep, koji može doseći duljinu do 105 centimetara. Rep služi kao skladište masti, pomaže u održavanju ravnoteže pri kretanju po strmom terenu, a tijekom spavanja leopard ga omata oko tijela poput pokrivača radi dodatne topline.

Široke, krznom prekrivene šape funkcioniraju kao prirodne krplje, jer raspoređuju težinu na snijegu i štiti od hladnoće, dok također poboljšavaju prianjanje na nestabilnim površinama. Snažne stražnje noge, duže od prednjih, omogućuju mu nevjerojatne skokove – zabilježeni su skokovi i do devet do deset metara u daljinu.

Snježni leopard je uglavnom samotna i teritorijalna životinja, najaktivnija u zoru i sumrak (krepuskularna aktivnost). Veličina teritorija varira ovisno o dostupnosti plijena; u područjima s obiljem hrane može iznositi od 12 do 40 kilometara kvadratnih, dok u siromašnijim staništima može doseći i do 1.000.

Kao vrhunski predator, snježni leopard lovi iz zasjede, tako što koristi stjenoviti teren za prikradanje. Glavni plijen su mu planinske ovce i koze poput plave ovce (bharal), sibirskog kozoroga, argali ovce i markhora.

Lov često uključuje potjeru niz strme padine, tako da ovi predatori koriste početni skok za ubrzanje.

Povremeno napada i domaću stoku, što dovodi do sukoba s ljudima.

Unatoč svojoj impresivnoj snazi i predatorskoj prirodi, snježni leopard je poznat kao relativno plaha i oprezna mačka koja rijetko dolazi u sukob s ljudima.

Snježni leopardi općenito izbjegavaju ljudska naselja i aktivnosti, te preferiraju ostati skriveni u svom planinskom staništu.

Njihova prirodna plašljivost i tendencija da se povuku pred ljudskom prisutnošću značajno smanjuju mogućnost sukoba.

Procjenjuje se da u divljini živi između 4.000 i 6.500 jedinki, iako je točan broj teško utvrditi zbog njihove neuhvatljive prirode i nepristupačnog staništa.

Jedna od najvećih prijetnji snježnim leopardima dolazi od krivolova – njihovo gusto, prekrasno krzno često završava u izradi odjeće i tepiha, dok se kosti i drugi dijelovi tijela još uvijek koriste u tradicionalnoj medicini. No, uz ljudsku pohlepu, ovu tajanstvenu zvijer ugrožava i gubitak prirodnog staništa. Širenje naselja, izgradnja cesta i rudnika, kao i pretjerana ispaša stoke, sve više nagrizaju njihovo planinsko utočište, čime stvaraju fragmentirana područja u kojima je preživljavanje sve teže.

Osim što gube prostor za život, snježni leopardi sve češće dolaze u sukob s ljudima. Zbog smanjenja broja prirodnog plijena, ove mačke ponekad napadaju stoku, što izaziva bijes lokalnih stočara. U želji za osvetom, leopardi često postaju meta, iako su oni sami žrtve narušenog ekosustava. Iza svega stoji lanac problema – pretjerani lov na divlje ovce i koze, koje su glavni plijen snježnih leoparda, dodatno smanjuje njihove šanse za preživljavanje. Bez dovoljno hrane u prirodi, primorani su približiti se ljudima, čime riskiraju vlastiti život.

A kao da sve to nije dovoljno, nad glavom snježnog leoparda nadvila se još jedna prijetnja – klimatske promjene. Znanstvenici predviđaju da će porast temperatura uzrokovati pomicanje granice šuma prema višim nadmorskim visinama, čime će se smanjiti alpske zone – upravo ona staništa koja snježni leopard naziva domom. Na Himalaji bi se, prema procjenama, njegovo stanište moglo smanjiti za čak 30 posto, što bi moglo imati katastrofalne posljedice za opstanak vrste.

Brojne organizacije, poput WWF i Snow Leopard Trust, zajedno s vladama zemalja raspona, ulažu napore u očuvanje ove vrste.

To uključuje uspostavu zaštićenih područja, programe za smanjenje sukoba između ljudi i divljih životinja (npr. izgradnja sigurnijih torova za stoku, kompenzacijske sheme), borbu protiv krivolova i ilegalne trgovine, te istraživanje i praćenje populacija pomoću kamera zamki i GPS ogrlica.