Osim ugljena, ilegalnog krčenja šuma ili zagađenja koja stižu kroz ispuh automobila, Zemlja ima i klimatski problem kojeg će najteže riješiti. A to je hrana. Naime golemi prirodni resursi nesrazmjerno se koriste za proizvodnju pojedinih namirnica.
Tako se recimo za uzgoj kilograma govedine izbaci više štetnih plinova nego tijekom vožnje automobilom od Zagreba do Splita. Jednako tako mlijeko, ulje, sir ili kava puno su štetniji za klimu nego banana, jabuka, mrkve ili mahune.
283 litre vode, toliko prosječna osoba popije u godinu dana, a toliko je potrebno za uzgoj jednog avokada. Od zdrave namirnice do zagađivača. Ali rješenje postoji, avokado u prahu.
"Taj prah, on je osnova za 3D printanje. U principu ako pričamo o
3D printeru hrane on mora imati neki prah ili neku smjesu. Pa mi
tu našu smjesu od avokada pomiješamo recimo s mlijekom od badema
i dobijemo kolač", kazao je Sergej Lugović,
osnivač tvrtke Vesela motika.
Ali nije samo avokado neprijatelj okoliša. Prilikom
proizvodnje kilograma sira emitira se 21 kilogram ugljikovog
dioksida. Čak je i čokolada problematična, 19 kilograma
ugljikovog dioksida jednako je kilogramu čokolade. Kilogram kave
šteti klimi sa 16 kilograma ugljikovog dioksida. Ali, postoje i
zdrave varijante.
Primjerice za kilogram jabuka, mrkva i banana u okoliš se emitira manje od pola kilograma ugljikovog dioksida. Finci zato proizvode hranu iz zraka, odnosno protein kojim bi hranili stoku ili bi jednostavno pomoću njega proizvodili hranu u laboratoriju.
"Srce procesa su bioreaktor i organizmi koje smo prikupili iz
prirode. Sva čarolija je u organizmu koji može rasti iz vodika
koji dolazi iz struje i iz CO2", izjavio je Juha-Pekka
Pitkanen, šef tehnologije tvrtke Solar
Foods.
Zdravo ne znači samo zasađeno u vrtu, može biti proizvedeno i na
mini farmi u stanu. Od začinskog bilja do mikrozelenja, Sergej
Lugović bilje uzgaja energijom iz električne lampe.
"Okej, led rasvjeta troši struju, ali isto tako grijanje koje
stvara može se koristiti, kao primjerice u Švedskoj, za grijanje
zgrade. Tako da se taj utjecaj neutralizira, onda sami ljudi koji
žive u toj zgradi imaju hrane iz nje", kazao je
Lugović.
Nije ni farma ni klaonica, već laboratorij koji proizvodi meso
bez mesa. Španjolska tvrtka uspjela je napraviti 3D odrezak
potpuno od biljaka. I da, kunu se, da ima okus pravog mesa. A
čemu sve to? Znanstvenici su izračunali da kilogram govedine
uzrokuje više štetnih plinova nego kada vozite od Zagreba do
Splita.
"Stoka koja se proizvodi masovno u desecima stotina tisuća,
milijuna grla je nešto sasvim drugo od desetka grla stoke koja se
proizvede na lokalnoj farmi. Problem je i konzumacija hrane, puno
hrane se baca, na razini svijeta se rema procjenama baci oko
milijardu tona hrane godišnje na razini svijeta", kazala je
Jelana Puđak, znanstvena suradnica na Institutu
društvenih znanosti "Ivo Pilar".
Masovna proizvodnja iscrpit će prirodu, vjeruju stručnjaci. Već
je 70 posto amazonske prašume raskrčeno kako bi se na tom mjestu
uzgajala goveda, a zelene mesne alternative postoje. Još uvijek
djeluju ekstravagantno, ali o mesnim laboratorijima ili
3D printanoj hrani uskoro ćemo slušati sve više.
