Umirovljenik iz Rusije 67-godišnji Jurij Davidov otkrio je istražujući obiteljsko stablo, da je unuk Josifa Visarionoviča Staljina.
Njegova baka Lidija Platonovna Pereprigina živjela je sa Staljinom tijekom njegova egzila u Sibiru.
Imala je samo 15 godina kada mu je rodila prvo dijete, no ono je umrlo. Godinu dana kasnije, 1916. godine, 16-godišnja Lidija budućem SSSR-ovom diktatoru rađa sina Aleskandra, djeda junaka naše današnje priče.
Mali Aleksandar oca nije upoznao jer je Staljin napustio Sibir prije njegova rođenja. Staljin je znao da je odbio sina, i svojevremeno ga je tražio, no neuspješno.
Lidija se u međuvremenu udala za Sibirca Jakova Semenoviča Davida, koji je priznao Aleksandra za sina. Četiri godine nakon udaje za Jakova, Lidija je u novinama prepoznala Staljina, no odlučila je zaboraviti na njega jer je bila u sretnom braku.
"Početkom 70-ih, kad mi je bilo 20-ak godina, roditelji su mi rekli da moraju ozbiljno razgovarati sa mnom. Tada su mi otkrili istinu i zamolili me da o tome ne pričam", kaže Jurij.
Nekoliko desetljeća kasnije Staljinov službeni unuk Aleksandar Burdonski pristaje na DNK analizu koja potvrđuje priču o kojoj se generacijama šuška u Jurjevoj obitelji.
