U znanstvenim krugovima pojavila se nova pretpostavka da je eksplozija divovske zvijezde možda uništila ozonski omotač i pokrenula masovno izumiranje na Zemlji prije više milijuna godina.
Jedno od najgorih izumiranja u povijesti Zemlje možda je
pokrenula supernova, nasilna smrt daleke zvijezde, piše
Space pozivajući se na istraživanje koje je vodio
astrofizičar Bryan Fields sa
Sveučilišta u IIllinois Urbana-Champaign, a koje je ovoga mjeseca
objavila Nacionalna akademija znanosti.
Oko 75 posto svih vrsta na Zemlji izumrlo je na kraju devonskog razdoblja, prije gotovo 360 milijuna godina. Stijene iz ovog doba čuvaju tisuće spora koje se čine spržene ultraljubičastim (UV) zračenjem što ukazuje na to da je nešto ozbiljno pošlo po zlu s našim zaštitnim ozonskim omotačem. Nova studija sugerira da je razorna sila možda došla s vrlo udaljenog mjesta.
"Zemaljske katastrofe poput vulkana velikih razmjera i globalnog zagrijavanja mogu uništiti i ozonski omotač, ali dokazi za to nisu uvjerljivi za vremenski interval kojim se bavimo. Umjesto toga pretpostavljamo da su jedna ili više eksplozija supernove, udaljene oko 65 svjetlosnih godina od Zemlje, mogle biti odgovorne za dugotrajni gubitak ozona", rekao je Fields.
"Da ovo stavimo u perspektivu - jedna od najbližih prijetnji supernova danas je zvijezda Betelguz, koja je udaljena više od 600 svjetlosnih godina i daleko izvan ubojite udaljenosti od 25 svjetlosnih godina," rekla je koautorica studije Adrienne Ertel.
Naime, hipoteze da bi supernove mogle pokrenuti masovno izumiranje na Zemlji nisu nove, one datiraju još iz pedesetih godina prošlog stoljeća, no stručnjaci su u novije vrijeme izračunali "zonu smrti", odnosno udaljenost pri kojoj takva eksplozija može uništiti život na drugim svemirskim tijelima. Procijenili su da supernova može imati ubojiti učinak u krugu od 25 do 50 svjetlosnih godina.
Smrt od eksplozije zvijezde?
Supernove, koje okončavaju život divovskih zvijezda poput Betelguza, mogu snažnim životnim udarcem pogoditi život na Zemlji. Visokoenergetsko UV, X-zračenje i gama zračenje isporučuje prvi val, a drugi val dolazi iz rojeva nabijenih čestica zvanih kozmičke zrake koji se eksplozijom ubrzavaju do ogromnih brzina. Ova kombinacija može oštetiti ozonski omotač Zemlje otprilike 100.000 godina, objasnili su članovi istraživačkog tima.
Fosilni dokazi sugeriraju da se biološka raznolikost znatno
smanjila za oko 300.000 godina na kraju devona, koje se često
naziva "Doba riba" zbog svoje ogromne riblje raznolikosti.
Dakle, kraj izumiranja devona je možda uključivao nekoliko
različitih dramatičnih događaja - možda dvije ili više eksplozija
supernove u blizini. "To je u potpunosti moguće", rekao je
koautor studije Jesse Miller, još jedan student
u Fieldsovom laboratoriju i pojasnio: "Masivne zvijezde
obično se javljaju u nakupinama s drugim masivnim zvijezdama, a
ostale supernove vjerojatno će se pojaviti ubrzo nakon prve
eksplozije''.
Istraživači su predložili i način za testiranje njihove hipoteze:
potragu za radioaktivnim izotopima plutonij-244 i
samarij-146 u stijenama i fosilima iz vremenskog razdoblja
krajnjeg devona. Podsjetimo, izotopi su inačice kemijskih
elemenata s različitim brojem neutrona u jezgri. "Niti jedan
od ova dva izotopa danas se ne javlja prirodno na Zemlji, jedini
način na koji mogu ovdje doći je kozmičkim eksplozijama", rekao
je koautor studije Zhenghai Liu, student
preddiplomskog studija na Sveučilištu Illinois,
Urbana-Champaign.
Supernova protiv Zemlje
Pronalazak radioaktivnih izotopa koji bi potvrdili događaj iznimno je zahtjevan zadatak, a Fields i njegov tim nisu ni prvi istraživači koji su pronašli moguće veze između supernova i događaja izumiranja.
Podsjetimo, jedna druga skupina je nedavno pretpostavila da je supernova pridonijela manjem masovnom izumiranju na kraju pliocenske epohe, prije oko 2,6 milijuna godina. Takve ideje nisu baš pretjerane s obzirom na to da već imamo dokumentirani slučaj dramatične smrti ''odozgo'' - masovno izumiranje na kraju razdoblja krede prije 66 milijuna godine koje je vjerojatno potaknuto kad se komet ili asteroid širok oko 10 kilometara zabio u Zemlju.
"Ključna
poruka naše studije je da život na Zemlji ne postoji izolirano.
Mi smo dio svemira i svemir intervenira u naš život - često
neprimjetno, ali ponekad i svirepo'', poručio je Fields.
Podsjetimo, kraj devona i kraj krede dva su od pet masovnih
izumiranja koja su znanstvenici tradicionalno prepoznali.
Međutim, sve je veći konsenzus da sada proživljavamo šesto
masovno izumiranje - koje je prvenstveno uzrokovano ljudskim
djelovanjem, a dva najveća pokretača su globalno
zagrijavanje i uništavanje staništa.