Sveta Lucija jedna je od najštovanijih svetica u kršćanskoj tradiciji, čiji se blagdan slavi 13. prosinca. Njezino ime, koje dolazi od latinske riječi "lux" (svjetlo), savršeno odražava njezinu ulogu nositeljice svjetla u najtamnijem razdoblju godine.
Sutra slavimo Svetu Luciju: Njezina nevjerojatna priča fascinirala je mnoge, a jednog se običaja trebate pridržavati
Lucija je rođena oko 283. godine u Sirakuzi na Siciliji, u bogatoj plemićkoj obitelji. Nakon očeve smrti, živjela je s majkom Eutihijom.
Rano je prihvatila kršćanstvo i zavjetovala se na djevičanstvo, te svoj život posvetila Kristu.
Kada je njezina majka oboljela, ona ju je odvela na grob svete Agate u Cataniju, gdje je čudesno ozdravila. Nakon toga, uvjerila ju je da razdijeli njihovo bogatstvo siromašnima.
Lucijin zaručnik, kojeg je odbila zbog svoje vjere, prijavio ju je vlastima kao kršćanku. Tadašnji upravitelj Sirakuze, Paschasius, naredio je da je odvedu u javnu kuću, no prema legendi, nisu je mogli pomaknuti s mjesta čak ni s upregnutim volovima.
Pokušali su je spaliti, ali vatra joj nije naudila. Na kraju je ubijena mačem probodenim kroz vrat.
Najpoznatija legenda o svetoj Luciji govori o njezinim očima. Prema jednoj verziji, sama ih je iskopala i poslala proscu koji je bio opčinjen njihovom ljepotom.
Prema drugoj verziji, oči su joj iskopali mučitelji. U oba slučaja, Bog joj je čudesno vratio vid. Zbog toga se sveta Lucija često prikazuje s očima na pladnju i štuje kao zaštitnica vida i očiju.
U skandinavskim zemljama blagdan Svete Lucije posebno se svečano obilježava. Djevojke odjevene u bijele haljine s krunom od svijeća na glavi predvode procesije i pjevaju tradicionalne pjesme. Ova tradicija simbolizira donošenje svjetla u zimsku tamu.
U Hrvatskoj se tradicionalno povezuje s božićnim običajima, što predstavlja važan dio adventskog razdoblja. Jedan od najznačajnijih običaja vezanih uz ovaj blagdan je sijanje pšenice.
Pšenica ima simbolično značenje - ona predstavlja novi život i plodnost, a njezin rast do Božića simbolizira duhovni rast i pripremu za dolazak Isusa Krista.
Zeleni izdanci pšenice koji izrastu do Božića koriste se kao ukras na blagdanskom stolu ili ispod božićnog drvca, često ukrašeni hrvatskom trobojnicom ili božićnim ukrasima.
U pojedinim krajevima Hrvatske, posebice u Dalmaciji i Istri, živa je tradicija prema kojoj sveta Lucija donosi darove djeci. Ova tradicija slična je onoj svetog Nikole u drugim dijelovima zemlje. Djeca večer uoči ovog blagdana ostavljaju čiste čarape ili cipele na prozoru ili pokraj kreveta, jer vjeruju da će ih sveta Lucija tijekom noći napuniti slatkišima i malim poklonima.
Osim toga, u pojedinim hrvatskim regijama, posebno u Primorju i Gorskom kotaru, na ovaj blagdan izrađuju se posebni kolačići u obliku očiju koji se često dijele među susjedima i prijateljima kao znak zajedništva i brige za druge.
Ona je zaštitnica vida i očiju, slijepih i slabovidnih osoba, grada Sirakuze, krojača i tkalaca, pisaca i staklara.
Danas se sveta Lucija štuje diljem svijeta, a posebno u Italiji, skandinavskim zemljama i Hrvatskoj. Njezin blagdan označava početak intenzivnijih priprema za Božić, a njezina poruka svjetla i nade i dalje nadahnjuje vjernike.