Od tajni svemira preko lijeka za rak do razloga zbog kojeg sanjamo. Ovo su pitanja koja se trenutno nalaze u fokusu znanstvenih istraživanja, prenosi the Guardian.
Saznajte ih sve klikom na SLJEDEĆA.
1. Od čega je sačinjen svemir?
Astronomi još uvijek ne znaju sastav 95% svemira. Atomi, koji oblikuju sve što vidimo oko nas, objašnjavaju samo 5% njegove ukupne strukture. U posljednjih 80 godina je postalo jasno da ogroman ostatak čine dva misteriozna entiteta: crna tvar (eng. dark matter) i tamna energija (eng. dark energy). Prva tvar je otkrivena 1933, a druga tek 1998.
2. Kako je započeo život?
Prije četiri milijarde godina se nekoliko jednostavnih kemikalija susrelo i sačinilo biologiju – pojavile su se prve molekule koje su imale sposobnost replikacije. Ljudi su evolucijom povezani sa tim molekulama. No, kako su se te osnovne kemikalije pojavile na Zemlji i spontano se posložile u nešto što nalikuje životu? Kako smo dobili DNK? Kako su izgledale prve stanice? Pitanja su to oko kojih se još uvijek vode žustre rasprave.
3. Jesmo li sami u svemiru?
Možda i nismo. Potraga za mjestima u svemiru gdje ima života, od Marsa do planeta udaljenih mnogo svjetlosnih godina, nije novost. 1977. godine uhvaćen je signal koji je nosio poruku potencijalno poslane od strane vanzemaljaca, a astronomi sada imaju mogućnost skeniranja atmosfere u potrazi za svijetovima na kojima ima vode i kisika, a možda i drugih oblika života.
4. Što nas čini ljudima?
Promatranje našeg DNK nam neće odgovoriti na to pitanje: ljudski genom je 99% identičan genomu čimpanze. Ipak, imamo veći mozak od većine životinja, odnosno imamo tri puta više neurona nego gorila. Također, mnogo elemenata za koje smo smatrali da nas čini jedinstvenom vrstom, kao što je jezik i upotreba alata, nalazimo i kod životinja. Možda je odgovor na pitanje kultura. Moguće je da je to upravo ono što nas čini planetom ljudi, a ne majmuna.
5. Što je svijest?
Još uvijek nismo potpuno sigurni. Znamo da je odgovor povezan sa različitim regijama u mozgu koje su u interakciji, a ne samo sa jednim dijelom mozga. Ideja je da ukoliko uspijemo otkriti koji su to dijelovi, moći ćemo razumijeti kako se svijest javlja.
6. Zašto sanjamo?
Trećinu života provodimo spavajući. Usprkos tome, znanstvenici i dalje nastoje otkriti zašto spavamo i sanjamo. Pobornici teorija Sigmunda Freuda vjeruju da snovi predstavljaju neispunjene želje – često seksualne naravi – dok se drugi pitaju jesu li snovi išta više od nasumične aktivnosti mozga koji spava.
7. Zašto stvari postoje?
Stvarno ne bismo trebali biti ovdje. „Stvari“ od kojih smo sačinjeni je zapravo materija, koja ima svog dvojnika – antimateriju – koja se razlikuje samo po električnom naboju. Kada se susretnu, obje nestaju u bljesku energije. Trenutno teorije predlažu da je Veliki prasak stvorio jednaku količinu i jedne i druge tvari, što bi značilo da smo se već trebali susresti sa našim dvojnicima. Srećom, izgleda da je priroda ipak pristrana, obzirom da smo i dalje ovdje.
8. Postoji li više svemira?
Fizičari se sve više okreću ideji da naš svemir nije jedini. Ako postoji beskonačan broj alternativa, onda se svaka moguća kombinacija odvija negdje u prostoru, a mi nastanjujemo onaj u kojem možemo postojati.
9. Kuda sa silnim količinama ugljičnog dioksida?
Posljednjih nekoliko stotina godina punili smo atmosferu ugljičnim dioksidom sagorijevajući fosilna goriva izvučenih iz Zemljine površine. Sada moramo vratiti ravnotežu ili živjeti sa posljedicama koje nosi promjena klime. No, pitanje koje sve muči jest: kako to učiniti?
10. Kako dobiti više energije od Sunca?
Zalihe fosilnih goriva su na izmaku, pa je potrebno razmišljati o novim izvorima energije za 'napajanje' našeg planeta. Naša najbliža zvijezda nudi nekoliko mogućih rješenja. Između ostalog, znanstvenici pokušavaju rekreirati procese koji se odvijaju unutar samih zvijezda – grade stroj nuklearne fuzije i nadaju se da je upravo to rješenje svih problema vezanih za energiju.
11. Što je toliko čudno kod prostih brojeva?
Razlog zašto možete uspješno kupovati robu preko interneta su upravo prosti brojevi – oni koji su djeljivi bez ostatka samo sa sobom i brojem 1. No, usprkos njihovoj neosporivoj ulozi u svakodnevnom životu i dalje su zagonetka. Prividan uzorak koji posjeduju, takozvana Riemannova hipoteza, bocka matematičare već stoljećima.
12. Kako pobjeđujemo bakterije?
Antibiotici su čudo moderne medicine. Zbog njih su moguće operacije, transplantacije i kemoterapija. Ipak, u Europi godišnje umire oko 25 000 osoba zbog bakterija otpornih na antibiotike. Srećom, DNK analiza nam pomaže da otkrijemo nove lijekove koje bakterije skrivaju.
13. Mogu li kompjuteri biti još brži?
Naši tableti i pametni telefoni su mali kompjuteri koji sadrže više energije nego što su astronauti imali sa sobom na putu na Mjesec 1969. godine. No, čini se da to nije dovoljno jer znanstvenici pokušavaju otkriti možemo li biti još brži.
14. Hoćemo li ikada izliječiti rak?
Kratki odgovor je ne. Rak je živa tvar koja uvijek nastoji preživjeti, ali kroz istraživanja na području genetike konstantno saznajemo više i više informacija te postajemo bolji u njegovoj prevenciji. Samo zapamtite, uz dobre navike i aktivan život se vjerojatnost oboljenja znatno smanjuje.
15. Možemo li imati robote kao sluge?
Roboti su već prisutni u mnogim aspektima svakodnevice: mogu nositi kovčege, posluživati ljude pićima, sortirati poštu i slično. No, zaista 'inteligentan' robot zahtjeva umjetnu inteligenciju. Pitanje je želite li takvo 'biće' u svojem životu?
16. Što se nalazi na dnu oceana?
95% oceana je neistraženo. Toliko je teško doći do njegova dna da se uglavnom u istraživanjima koriste vozila umjesto ljudi kao izvidnice. Dosada smo uspjeli saznati iznimno malo o misterioznom dnu.
17. Što se nalazi u crnoj rupi?
Nažalost, trenutno nemamo odgovarajuće alate kojima bismo mogli odgovoriti na ovo pitanje. Einsteinova generalna teorija relativnosti i kvantna fizika su u sukobu oko odgovora već desetljećima, ali novija ideja – takozvana M-teorija – će možda jednog dana objasniti jednu d najekstremnijih kreacija svemira.
18. Možemo li živjeti zauvijek?
Starenje sve više počinjemo shvaćati kao bolest koju je moguće liječiti ili barem odgoditi na dugo vremena. Istraživanja o genima, DNK te metabolizmu vode nas prema široj slici koja će potencijalno rezultirati lijekom koji će omogućiti usporavanje procesa starenja. Pitanje koje se sada nameće jest koliko dobro možemo na taj način živjeti?
19. Kako riješiti problem prevelike populacije?
Broj ljudi na planetu se udvostručio na više od 7 milijardi od 1960ih godina i očekuje se da će nas do 2050 biti barem 9 milijardi. Pitanje prehrane je jedno od temeljnih u raspravi oko toga kako ćemo i gdje svi živjeti, a rješenja, uključujući hranu koja se uzgaja u laboratorijima, zvuče kao apsurdi. Ipak, trebali bismo ih početi uzimati u obzir kao ozbiljne mogućnosti.
20. Možemo li putovati kroz vrijeme?
Iako se čini da priroda nije oduševljena idejom putovanja unatrag kroz vrijeme i vraćanja u prošlost, neki fizičari smatraju da će jednoga dana biti moguće putovati u budućnost kroz crvotočine te na taj način odgovoriti na mnoga pitanja koja čovječanstvo trenutno more.
